Svim vjernicima, koji slave Veliku Gospu sretan blagdan Velike Gospe.. Marija ima posebno mjesto u srcu hrvatskog naroda, jer je smatraju svojom vjernom zaštitnicom.
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Proštenje u marijanskom svetištu Bunarić kod Subotice
Bunarićko proštenje je tradicionalno rimokatoličko misno slavlje bačkih Hrvata u Vojvodini. Posvećeno je Mariji Majci Božjoj od suza, a slavi ga se na marijanskom svetištu na Bunariću, na kojem hodočaste i pravoslavci. Pravoslavci imaju naziv - kapela Uspejnja Majke Božje na Vodici.
Po predaji, puk je počeo dolaziti na Bunarić kad se pročulo da je jedna slijepa žena, umivši se na tom izvoru, progledala. Već 1893. se postavilo križ, a 1996. i kapela. U početku se mise održavalo na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku.
Liturgijsko štovanje na Bunariću je uveo biskup Lajčo Budanović.
Zbog rastućeg zanimanja vjernika za ovo mjesto, Blaško Rajić je ishodio od gradskih vlasti zemljište.
Otkad je biskup Matija Zvekanović 1968. donio kopiju Gospe od Siracuse, u njenu čast se održava proštenje.
