Piše: Tomislav Brguljan 

Srijemica Ana Gajdašić iz Kukujevaca u narodnoj nošnji s Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica sudjelovala u GARDI za doček sv. Leopolda u Rijeci

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 priredila svečani dolazak  Svetog Leopolda Bogdana Mandića u Hrvatsku          

 

                                       

 

 

Vijest o ponovnom dolasku tijela Svetog Leopolda Mandića u Hrvatsku bila je vijest radosti za sve vjernike a osobito veselje su osjetili svi koji su podrijetlom vezani za Boku kotorsku. Prilikom prošlogodišnjeg dolaska Svetog Leopolda u Zagreb došlo mu se pokloniti, prema nekim izvorima, preko 200 000 vjernika. Isto je bilo i ove godine kad je posjetio Hrvatsku. Prvo Zadar, odakle je preko rodnog Herceg Novog (Boka kotorska u Crnoj Gori), potom Dubrovnika i Splita, susret sa dragim Svecem omogućen u Rijeci 18. i 19. rujna ove godine. 

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 priredila je svečani doček sarkofaga sa tijelom Svetog Leopolda prilikom dolaska u Zadar i u Rijeku. Dolazak Svetog Leopolda u Zadru je bio 14. rujna u 14 sati pred crkvom Gospe od Zdravlja, u kojoj je svojedobno ovaj mladi kapucin tri godine ispovijedao. Prilikom dolaska u Zadar obavljeno je postrojavanje odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 i postavljanje počasne straže oko tijela Svetog Leopolda.

Na povratku prema Padovi, tijelo Svetog Leopolda u Rijeci bilo je izloženo 18. i 19. rujna. Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 su u znak ljubavi i sreće zbog ovakvog velikog događaja za bokeljsku zajednicu Svetom Leopoldu u čast odbalali Kolo Svetog Tripuna (Kolo Bokeljske mornarice) i to neposredno u susret dolasku 18. 9. 2017. u 15:30 sati. Nakon toga će se postrojiti prilikom unosa tijela, a tijekom boravka u Rijeci će u više navrata postaviti počasne straže oko tijela. Intrigantno je da su počasnu stražu postavile zajednički jedna Srijemica i jedna Bokezica u svojim narodnim nošnjama, što je lijepo obilježilo ovaj veliki događaj susretom autohtonih Hrvata Srijema i Boke kotorske. 

 

Sveti Leopold Bogdan Mandić – prijatelj bez pridržaja

Sveti Leopold Mandić rođen je kao Bogdan Adiodato u Herceg Novom (Boka kotorska) dana 12. svibnja 1866. godine od oca Petra, Antuna Stjepana Mandića i majke Dragice Carević. Kapucinsko sjemenište u Udinama pohađa već od 1882. godine. Od kad je stupio u Kapucinski red proveo je 34 godine u Padovi gdje je i preminuo 30. srpnja 1942. godine.

Sveti Leopold je svojom poniznošću i blagošću bio melem za duše tisuće pokornika koji su dolazili u njegovu ispovjedaonicu. Shvativši da mu je poslanje svoj život posvetiti radu za duše u ispovjedaonici predano je dnevno ispovijedao i po 10 sati i tako kroz gotovo 40 godina sebe nesebično darujući drugima! Upravo je to bila njegova veličina, žrtvovanje sebe za drugoga.

Tisuće vjernika su osjećajući taj isti poziv posjetile Svetog Leopolda Mandića u Zagrebu, Župa Dubrava od 13. do 18. travnja 2016. godine.

Njegov zemaljski put bio je uzor življenja i Bokeljima kojem korpusu je i sam pripadao. U tom smislu Bokeljima je uzor njegova ljubav prema domovini. Neizostavan je primjer njegova zatočenja tijekom 1917. godine, sve jer se nije htio odreći svojeg hrvatskog imena.

No, najvažnija crta života Svetog Leopolda Mandića je da svoj život posveti misli kršćanskog jedinstva posebno između Zapadne i Istočne Crkve, što je zasigurno posljedica prostora njegova rođenja i odrastanja tj. Boke kotorske.

Leopolda Bogdana Mandića blaženim je proglasio papa Pavao VI. na trgu pred bazilikom sv. Petra u Rimu 2. svibnja 1976. a svecem je poglašen 16. listopada 1983.

„Kad dovršim svoje poslanje neka moje jadne kosti odnesu među pripadnike mojeg naroda za dobro njihovih duša“, bile su riječi Svetog Leopolda.

Dakle, Sveti Leopold Mandić je rođeni Bokelj (rođ. u Herceg Novom), tijekom cijelog svojeg djelovanja zalagao se za jedinstvo kršćana, ali istovremeno držao je do svojeg hrvatskog porijekla, što je bio i povod njegovoj interanaciji tijekom Prvog svjetskog rata (1917. godine).

Stoga, Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 je dočekala Svetog Leopolda, svojeg Bokelja prilikom dolaska u Zadar i prilikom dolaska u Rijeka, a dodatni povod su vrijednosti koje je živio Sveti Leopold koje su ujedno duboko utkane u Bokeljsku mornaricu.

 

Organizacije Bokelja u Hrvatskoj 

Bokelji su danas u Hrvatskoj organizirani kroz Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 čiji ogranci djeluju u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku. Osnivanje i rad naših ogranaka vezuje se uz veliki broj Bokelja koji žive u Hrvatskoj, po našim procjenama riječ je oko 10 000, u Rijeci primjerice preko 1000 Bokelja.

Bokeljska mornarica je 12 stoljeća stara organizacija, dakle, jedna je od najstarijih bratovština na istočnoj obali Jadrana. Isprva se zvala Kotorska mornarica, a utemeljena je, po predaji, 809. godine, kada su pomorci iz Kotora sudjelovali u svečanom preuzimanju relikvija sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora kao bratimska udruga bokeljskih (kotorskih) mornara. Sv. Tripun zaštitinik grada Kotora, i sve što je povezano uz ovog sveca, kako procesije i nošenje relikvija, tako i druge duhovne aktivnosti, duboko su uvezane i isprepletene s Bokeljskom mornaricom. 

Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 njeguju tradiciju Bokelja u Hrvatskoj, posebno kroz aktivnosti Odreda koji formiraju pripadnici odjeveni u tradicionalnu odoru, a okupljaju se svake godine prilikom proslave Svetog Tripuna koji je zaštitnik Kotorske biskupije, ali i svih Bokelja te za drugih važnijih blagdana ili državnih praznika. 

Kolo svetog Tripuna se bala (igra) na melodiju, za limenu glazbu (puhače), nepoznatoga autora, a postavljaju ga samo članovi naših bratovština.

Upravo je Kolo svetog Tripuna (ili Kolo Bokeljske mornarice) koje balaju samo članovi Odreda Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarice 809 na blagdan svetog Tripuna i u rijetkim prilikama proslave državnih blagdana, jezgra je oko koje se okuplja zajednica bokeljskih Hrvata, mjesto okupljanja, njihovoga identiteta i prepoznatljivosti.

Kolo Svetog Tripuna je uvršteno na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske kao tradicijsko obilježje bokeljskkih Hrvata a nositelji tog dobra su Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809. 

Opširnije u novom 47 broju Hrvatske novine u pdf i tiskanom izdanju stranica 19