Svim Hrvaticama i Hrvatima ne zaboravite tko ste i što ste! Ne zaboravite da naš ponosan hrvatski narod nikad ništa nije dobio od drugih. Sve sto imamo stvorili smo sami i budućnost smo prisiljeni stvarati sami. Zato okupimo se i ne dajmo da nam naš identitet, običaji, kultura i hrvatski jezik izumru
Predstavite nam udrugu HKU Antun Sorgg iz Vajske. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
HKU “Antun Sorgg” iz Vajske osnovan je 16 srpnja 2017. godine. Na skupštini za predsjednika je izabran Mladen Šimić a moja malenkost za dopredsjednika. Moram naglasiti da je preteča osnutka naše udruge svakako organizirana “Šokačka večer” 11. veljače 2017. godine na jezeru provala u elitnom restoranu Bački Dvori. Ogranizatori te večeri su bili Mladen Šimić, Dalibor Sebić i ja. U prepunoj dvorani ljudi su bili prezadovljni jer je prvi put takva jedna manifestacija bila u Vajskoj. Za dobar provod pobrinuli su se TS “Dike” iz Vinkovaca, operna diva svjestskog glasa Antonia Mirat iz Trogira i pjevačka skupina iz Babine Grede. Mjesecima se poslije Šokacki večeri pričalo o njoj ne samo u Vajskoj nego i šire u cijeloj dijaspori što nam je donijelo veliki entuzijazam i uz potporu hrvatskog naroda u Vajskoj donijeli smo odluku da osnujemo HKU “Antun Sorgg”. Moram naglasiti da u Vajskoj postoje još dvije udruge hrvatskog predznaka ali na žalost samo na papiru što nam je bio i drugi razlog da osnujemo našu udrugu ne bi li sačuvali nas hrvatski jezik, naš šokacki dijalekt, naše običaje kao i cijelu kulturu koja je bogata u našoj hrvatskoj zajednici...
U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
Nedavno HKU “Antun Sorgg” je imao prvi da tako kažem odrađeni projekt, bilo je to 4 studenoga. Naime radilo se o svečanoj Akademiji u čast svim svećenicima koji su živjeli i radili u župama Vajskoj i Bođanima od njenih osnutaka. Svakako i ovim i ovim putem zahvaljujem našem župniku Vinku Cvijinu sa kojim smo zajedno organizirali Akademiju. Pocasni gosti su bili jedini živuci svećenici koji su vodili u prošlosti ove dvije župe vlč. Andrija Đakovic i vlč. Josip Kujundžić. Kao i Šokacka večer i ova je manifestacija bila visoko organizovana što nam je i velika posjećenost i pokazala. Svakako niz projekata koju želimo ostvariti jeste za dobrobit našeg naroda. Planiramo ponovno organizirati Šokačku večer sljedeće godine, obnoviti grob velečasnog Antuna Sorgga koji je i sahranjen na našem mjesnom groblju, organizaciju zavjetnog dana i zavičajnog dana 2. srpnja sljedeće godine. Moram da istaknem da je pored Šokačke da ruralne sredine poput naše večeri organizacija zavjetnog i zavičajnog dana centralni projekt i od izuzetnog značaja jer želimo okupiti tog dana sve Hrvate koji su otišli iz Vajske i Bođana na razne krajeve svijeta. Pored toga planiramo organizaciju Božicnog koncerta ove godine kao i književne večeri.
Kako vidite budućnost HKU Antun Sorgg iz Vajske?
Osobno smatram da će HKU Antun Sorgg iz Vajske već dosad viđenim odigrati važnu ulogu u očuvanju hrvatske tradicije, njenih običaja kao i u očuvanju hrvatskog naroda od njenog izumiranja. Naime zna se dobro da naša sredina u kojoj je sve manje pripadnika hrvatskog naroda u teškoj situaciji kako financijskog tako i u svijesti kome zaista pripadaju. Zato smatram da ce naša udruga doprinijeti bar malo da Hrvati se jedinstveno okupe oko naše udruge i sačuvaju prije svega identitet.
Kako bi ocijenili suradnju između pripadnika hrvatske zajednice, udruga u Srbiji?
Mi smo tek osnovana udruga jako mlada ali sastavljena od iskusnih ljudi koji znaju što je kulturna djelatnost jer mnogi su radili i doprinosili u drugim udrugama. Poučen osobnim iskustvom smatram da suradnja među udrugama mora biti još veća i jača radi zajedništva koja je potrebna da bi se naš identitet sačuvao. Supsidijarnost mora biti naša najveća snaga u očuvanju identiteta u Srbiji. Mi Hrvati smo ovdje autohton narod koji živi ovdje stoljecima, još prije postojanja države u kojoj sad živimo.
Približite nam hrvatsku zajednicu u Vajskoj, od doseljenja do danas?
Upravo sljedće godine bit će točno 330 godina od posljednjeg vala naseljavanja Hrvata iz Gradovrha kod Tuzle na ove prostore, pod vodstvom franjevaca i zagovorom Gospe Gradovrske došli smo ovdje i opstali vise od tri stoljeca. Mi smo bili najbrojniji narod stoljećima. kasnije ulaskom u državnu zajednicu SHS a kasnije kraljevinu Jugoslaviju počinju problemi za hrvatski narod što asimilacijom što sve ćescim odlivom naših ljudi u druge sredine za boljim životom i naravno sve većim umiranjem a premalo rođnih. Nismo naravno bili pošteđeni u prošlosti ni mađarizacije u ugarskom kraljevstvu čiji smo sastavni dio bili. Ali svakako nemili događaji devedestih godina prošlog stoljeća su bili najveća nesreća za naš narod u Vajskoj gdje se gotovo prepolovio pa i više broj naših ljudi. Danas od 3500 tisuće žitelja Vajske nas Hrvata je oko 350, a u dvadesetim godinama prošlog stoljeća bilo nas je i do 70 posto od ukupnog stanovništva. I bez obzira na sve mi čuvamo i očuvat ćemo našu hrvatsku zajednicu od njenog izumiranja. Našim zajedništvom i našim radom imam nadu za to.
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Vajskoj, Srbiji sačuvali svoj identitet?
Pored svih nedaća koje nas snalaze mislim da jesu ali uvijek može bolje. Prijeko potrebno zajedništvo može nam samo pomoći da budemo jos snažniji i da se očuvamo u ovim vremenima gdje materijalizam ostavlja danak na svim nacionalnim manjinama pa tako i na hrvatskoj. Velika nezaposlenost i siromaštvo sve pogađa pa tako i nas. Moramo se homogenizirati i dati svoj doprinos kao pojedinci i kao udruge da zaustavimo odlazak ljudi pogotovo mladih ljudi iz nase zajednice, dakle pomoći im da shvate kako je njihova budućnost u našoj hrvatskoj zajednici. Pomoći da stvore uvjete za normalan život. Znate naša ravna Bačka je velika i široka za sve njene ljude
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?
Svim Hrvaticama i Hrvatima ne zaboravite tko ste i što ste. Ne zaboravite da naš ponosan hrvatski narod nikad ništa nije dobio od drugih. Sve sto imamo stvorili smo sami i budućnost smo prisiljeni stvarati sami. Zato okupimo se i ne dajmo da nam naš identitet, običaji, kultura i hrvatski jezik izumru. Ako to dopustimo grobovi naših pradjedova nam neće oprostiti a naše buduće generacije neće imati čime se ponositi.
Zahvaljujem puno, živi bili primite i vi i svi dragi čitatelji Hrvatskih novine puno pozdrava od svih članova HKU Antun Sorgg iz Vajske kao i u moje osobno ime.
Razgovarao: Zlatko Ifković