Kroz likovno stvaralaštvo čuvati i njegovati kulturnu baštinu i potvrđivati svoj identitet. Stvarati lijepo, je Božiji dar, a te slike koje stvaraju članovi CroArta često i mnogi se pitaju imali šta bolje da ti miluje oči, da te stvara sretnim, da ti razgali i srce i dušu
Predstavite nam udrugu HLU ‚‚CroArt'' iz Subotice. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
Inicijativni odbor udruge u sastavu: Josip Horvat, Pajo Đurašević, Katarina Čović, Ljiljana Dulić Mesaroš, Ružica Miković Žigmanov, Nikola Tumbas i Jelena Prćić sazvao je osnivačku skupštinu na dan 25. siječnja 2011. godine. Sjednica Osnivačke skupštine održana je u Subotici u ulicii Beogradski put 31. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 27 građana osnivača od kojih su desetoro slikari iz Subotice, Sombora, Novog Sada i Slankamena, dok su ostali ljubitelji likovne umjetnosti. Na skupštini je izabran prvi Upravni odbor od pet članova u sastavu: Josip Horvat-presjednik, Ružica Miković Žigmanov, Ljubica Mesaroš, Katarina Čović i Vesna Kujundžić Sarić i Nadzorni odbor u sastavu: Pajo Đurasević presjednik, Tomislav Vidaković i Lajčo Skenderović.
Udruženje se osniva radi ostvarivanja ciljeva u oblasti kulture i umjetnosti vojvođanskih Hrvata. Udruženje se osnovalo radi ostvarivanja sledećih ciljeva: okupljanje ljubitelja likovne umjetnosti, razvijanje i njegovanje kulturne tradicije, očuvanje baštine, promicanje kulturnog nasljeđa i likovnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata.
Koliko ste kolonija i izložbi priredili tijekom pet godina postojanja, koje bi izdvojili?
Udruga je u okviru svojih aktivnosti organizator Međunarodne Umjetničke kolonije „Stipan Šabić“ koja okuplja akademske umjetnike iz Europe i cijelog svijeta na spomen lika i djela slikaru i likovnom pedagogu iz hrvatskog naroda g-dinu Stipanu Šabiću. Održava i organizira međunarodnu Likovnu koloniju „PANON“ koja okuplja slikare Hrvate iz triju susjednih država panonske nizije Hrvatske, Mađarske i Srbije odnosno Vojvodine. Organizira samostalne i skupne izložbe svojih članova.
Tijekom šest godina postojanja udruga je uspješno organizirala šest saziva Umjetničke kolonije „Stipan Šabić“ i isto toliko izložbi djela nastalih na koloniji. Organizirajući šest susreta okupili su blizu sto akademskih umjetnika iz Europe i čitavog svijeta koji su boravakom i druženjem u našoj sredini spoznali o postojanju Hrvata na ovim prostorima, a odlaskom u svoje sredine svjedočili o toj istini.
Pet susreta slikara u okviru Umjetničke kolonije „Panon-Subotica „potvrđuju vitalitet ideje o susretu slikara iz hrvatskog naroda triju susjednih država u panonskoj niziji: Hrvatske, Mađarske i Srbije, odnosno Vojvodine. U susjednim zemljama ove manifestacije uvrštene su u najznačajnija kulturna događanja tijekom godine u gradovima u kojima djeluju i rade udruge koje ih organiziraju, a to su u Mađarskoj „Panon-Art“ iz Dušnoka i „ Bel-Art“ iz Belišća u Hrvatskoj.
Svake godine CroArt organizira skupnu izložbu svojih članova koju obavezno prati pisani dokument-katalog.
Kako vidite budućnost HLU ‚‚CroArt'' iz Subotice?
Pitate me za budućnost CroArt-a, ona nije upitna, smatram da su temelji njenog djelovanja dobro postavljeni, na nama je da angažiranjem mladih umjetnika i povjesničara umjetnosti, istovremeno njegujuću uspostavljenu suradnju sa postojećim kulturnim djelatnicima iz čitave hrvatske zajednice, potmognuti sa istima iz matične domovine možemo i u budećem vremenu opstati i kroz likovno stvaralaštvo čuvati i njegovati kulturnu baštinu i potvrđivati svoj identitet.
Stvarati lijepo, je Božiji dar, a te slike koje stvaraju članovi CroArta često i mnogi se pitaju imali šta bolje da ti miluje oči, da te stvara sretnim, da ti razgali i srce i dušu. Ljudsko tijelo podložno je trošenju, starenju i nestajanju dok stvorena umjetnička djela ostaju trajno da svedoče o postojanju njihovog tvorca i njegovog talenta i potvrđuju istinu o ljepoti stvaranja lijepoga. Iako smo mala udruga i mi mali imamo ne samo želju već i obavezu da hrvatskoj zajednici, pa i drugima ostavimo umjetničku poruku o našem Božijem daru i talentu i kroz stvaranje lijepoga potvrđujemo svoj identitet i ispunimo svoju građansku dužnost.
Približite nam suradnju HLU ‚‚CroArt'' sa udrugama iz Srbije i Hrvatske?
Pri osnivanju CroArt je zacrtao i obaveznu suradnju sa hrvatskim udrugama diljem Vojvodine. Od samog osnutka CroArt je gost na manifestaciji „Dani Antuna Gustava Matoša“ u organizaciji HKUPD „Matoš“Plavna, isto tako na Likovnoj koloniji „Ivan Gundić-Ćiso-Dalmata koju organizira HKD „Vladimir Nazor„ Stanišić. CroArt je inicijator da se organiziraju likovni susreti sa HKD „Šid“ gdje se trodnevna likovna kolonija održala po peti put. Nesmemo ne spomjenuti sudjelovanje na likovnim kolonijama ili pak drugi vid suradnje sa hrvatskim udrugama kao što su HAŠK „Zrinjski“ iz Subotice, HGU „Festival bunjevačkih pisama“ iz Subotice, KPZH „Šokadija „iz Sonte, HKPD „Matija Gubec“ Tavankut, HBKUD „Lemeš“ Svetozar Miletić, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević“ Bereg, Hrvatskom čitaonicom „Fišer“ Surčin, HKUD „Bodrog“ Bački Monoštor i drugim udrugama i pojedincima diljem Vojvodine koji su prepoznali naš rad.
U okviru svog djelovanja CroArt svake godine sa svojim slikarima posjeti jednu župu i jednu obitelj u vidu jednodnevne kolonije njegujući time suradnju sa crkvom, i sa našim narodom. Posebno su značajni susreti sa obiteljima gde se tijekom rada slikara okupi cjela mnogobrojna domaćinova rodbina, što nam potvrđuje našu želju da CroArt djeluje i živi sa našim narodom.
Svakako moramo istaknuti vrlo uspješnu suradnju na bijenalnom principu sa slikarima „Hrvatske udruge likovnih umjetnika Vinkovci“ u koju su uključene dvije vinkovačke institucije: Udruga građana „Moji vinkovci“ i „Tehničko učilište Vinkovci“.
Isto tako sa ponosom moram reći o vrlo uspješnoj suradnji sa zagrebačkom Udrugom likovnih umjetnika i likovnih kritičara, čiji su članovi mahom akademski slikari i povjesničari umjetnosti djeluju i rade u okviru Kulturno umjetničkog društva „Dragutin Domjanić“ iz Vugrovca.
Kada govorimo o suradnji CroArt-a sa sličnim udrugama iz inozemstva, neizostavno moramo spomenuti i suradnju sa gradišćanskim Hrvatima iz Koljnofa-Mađarska u kojem uspješno djeluju na čuvanju i njegovanju hrvatske kulturne baštine udruga „Hrvati“ i Zaklada Etnomemorijalni i informacijski centar gradišćanskih Hrvata „Kume“. Suradnja se odvija kroz sudjelovanje naših članova u manifestaciji „Slikom kroz naš kraj“.
Kako bi ocijenili suradnju između pripadnika hrvatske zajednice, udruga u Srbiji?
Suradnja hrvatskih institucija u Srbiji sa stanovišta CroArt-a je dobra, ona se mora unapređivati svakodnevnim aktivnostima i pomaganjem jedni drugima. Ona se može i mora poboljšavati i unapređivati stalnim angažovanjem najviše institucije Hrvata u Republici Srbiji Hrvatskim nacionalnim vijećem.
Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji u hrvatskim i srbijanskim medijima?
Što se tiče medijskog tretmana Hrvata u hrvatskim i srbijanskim medijima CroArt je zadovoljan zastupljenošću u hrvatskim medijima pisanim i elektroničnim. Sve su naše značajnije aktivnosto propraćene istinito i blagovremeno. To nije slučaj i u srbijanskim medijima gdje se našim aktivnostima ne pridaje značaj, zatajeni smo. Smatram da na tome moramo mi u CroArt-tu uz pomoć drugih hrvatskih institucija stalno, kontinuirano i uporno tražiti to svoje pravo da je manifestacija hrvatske zajednice jednako važna za sve čitatelje ili gledatelje u Republici Srbiji.
Ima li vidljivih rezultata i poboljšanja položaja Hrvata u Srbiji?
Položaj Hrvata u Srbiji svakako zavisi od političkih odnosa dviju država. Svjedoci smo kada su ti odnosi lošiji, to se reflektuje na sve svere života Hrvata u Srbiji pa tako i na umjetnost , no mi u CroArt-u želimo ostati u svjeri umjetnosti, a kroz povjest je dokazano da su mnoga umjetnička djela preživjela i nadživjela mnoge ideologije i nosioce tih ideologija.
Za bolji položaj Hrvata u Srbiji morat će mo se sami izboriti, samo sami svojom angažiranošću, svojom pameću i svojim marom, možemo izboriti sebi bolje uvjete, ako su to naši stari, naši pređi znali i umjeli u prošlosti ziveći u Austrugarskoj monarhiji, ugledajmo se na njih. Moramo spoznati da smo nacionalna manjina i kroz tu činjenicu ostvarivati čim bolje uvjete, jednom rečju moramo se naučiti biti nacionalna manjina.
Razgovarao: Zlatko Ifković
Opširnije u 46 broju mjesečnika Hrvatske novine u pdf i tiskanom izdanju
