Na 45. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća(HNV) koja je održana 25. studeni 2016. u Surčinu usvajena je Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za period 2017.-2021.. Usvojena Strategije rezultat je višemjesečnog rada Odbora za obrazovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). Prijedlog Strategije koja je usvojena prošla je javne rasprave u Tavankutu, Monoštoru, Sonti i Subotici u kojima su sudjelovale hrvatske udruge, institucije, nastavnici i ravnatelji škola gdje se provodi nastava na hrvatskom jeziku.
Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) tijelo je manjinske samouprave koje, od osnutka 2002. godine, kontinuirano realizira različite aktivnosti usmjerene k očuvanju i razvitku hrvatske zajednice. Položaj Hrvata u Republici Srbiji iznimno je složen, a djelovanje u područjima važnim za očuvanje nacionalnog identiteta o kojima skrbi HNV (obrazovanje, informiranje, kultura i službena uporaba hrvatskoga jezika) nije nimalo jednostavnije.
Obrazovanje na hrvatskom jeziku jedno je od najvažnijih segmenata ostvarivanja manjinskih prava, jer se ulaganjem u obrazovanje na najbolji način ulaže u budućnost Hrvata u Srbiji. Imajući u vidu potrebu za procesom strateškog planiranja HNV odlučilo se na donošenje Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji (u daljem tekstu Strategija) za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Ova Strategija predstavlja nastavak i sumiranje dosadašnjih aktivnosti na području obrazovanja.
Cilj Strategije je, na osnovu objedinjenih analiza i dosadašnjih aktivnosti na području obrazovanja, utvrditi mjere za unapređenje primjene prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku te kroz aktivno sudjelovanje pripadnika hrvatske zajednice u izradi ovog dokumenta, povećati njihovu prisutnost i participaciju u radu HNV a.
Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji donesena je u skladu sa Strategijom obrazovanja u Srbiji do 2020. te u skladu sa Strategijom Europa 2020 i predlaže mjere sukladne sa sljedećim načelima:
-Mjere unapređenja su donesene na temelju analiza podataka.
-Ciljevi i zadaci su koncipirani tako da doprinose učinkovitosti sustava.
-Promjene se uvode postupno i prema logičnom slijedu.
-Osigurano je sustavno praćenje rezultata provedenih mjera.
Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji uobličena je kroz proces strategijskog planiranja, koji je započeo u travnju 2016. godine, zahvaljujući financijskoj potpori Fondacije za otvoreno društvo.
Strategija je dokument koji zacrtava put i viziju dugoročnog razvoja obrazovanja hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji i podložan je stalnom preispitivanju ciljeva kao i njihovim revizijama. Pozitivni učinak ovisi o prihvaćenosti Strategije u što većem dijelu hrvatske zajednice u Republici Srbiji te o njezinom kontinuiranom i dosljednom provođenju u predstojećem razdoblju.
Obrazovni i institucionalni kontekst
Obrazovanje je prvi i najvažniji čimbenik životne i razvojne komponente svakog pojedinca, društva i države u cjelini. Ukupni učinak obrazovanja podrazumijeva izgradnju i korištenje svih drugih sustava i resursa te utječe na ukupnu kvalitetu života. Prema Strategiji Europa 2020 znanje i inovacije su pokretači budućeg pametnog rasta Europe. Obrazovanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje su temeljne europske smjernice napretka skupa s inovacijama i stvaranjem digitalnog društva. Misija sustava obrazovanja u Srbiji temelji se na europskim postulatima i teži povećanju kvalitete procesa i ishoda obrazovanja, povećanju obuhvata stanovništva Srbije na svim obrazovnim nivoima, dostizanju i održavanju relevantnosti obrazovanja te povećanju efikasnosti uporabe resursa obrazovanja.
Ostvarivanje prava na obrazovanje Hrvata u Srbiji
Na temelju uredbe Vlade Republike Srbije, od školske 2001./02. godine počela je vjerska nastava u osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Tako je prvi puta neformalno i neslužbeno u školski sustav ušao i hrvatski jezik posredstvom rimokatoličkog vjeronauka. Glavni koordinator kasnijih aktivnosti je bilo Hrvatsko akademsko društvo (HAD), čiji su stručnjaci na čelu s mr. sc. Marijom Grasl, izradili i nastavne planove i programe za predmet hrvatski jezik za osnovnu školu (od I. do VIII. razreda), hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za osnovnu školu (od I. do VIII. razreda) i hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za gimnaziju te srednju stručnu školu (trogodišnju i četverogodišnju).
Za početak kompletne nastave na hrvatskom jeziku od presudne važnosti je bila 2002. godina kada je usvojen Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina kojim se, priznavajući hrvatskoj nacionalnoj zajednici status nacionalne manjine, stječu uvjeti za otvaranje prvog odjela na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji.
Prve, školske 2002./03. godine ukupno je upisano 56 učenika u prvi razred u četiri osnovne škole u Subotici. Od sljedeće godine obrazovanje na hrvatskom počelo se odvijati i u predgrađu Subotice Aleksandrovu (OŠ „Sveti Sava“). Danas u ovim školama postoji kontinuitet obrazovanja na hrvatskom jeziku od prvoga do osmoga razreda.
Obrazovni i odgojni rad na hrvatskom jeziku se u Republici Srbiji izvodi prema tri modela:
Model
Opis
Akompletna nastava na hrvatskom jeziku po nastavnom planu i programu Republike Srbije
Bdvojezična nastava-bilingvalna, hrvatski-engleski jezik
Cnastava na srpskom jeziku uz izučavanje izbornog premeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture
Model A se realizira u četiri objekta Predškolske ustanove „Naša radost“, u pet osnovnih i tri srednje škole na teritoriju općine Subotica. Model B se realizira samo u jednoj osnovnoj školi, a model C u 15 škola u 10 gradova Vojvodine.
Od školske 2016./17. godine u općini Apatin otvoren je istureni odjel Osnovne muzičke škole „Stevan Hristić“ u Sonti, smjer tambura, koju pohađa 17 učenika.
S obzirom na nacionalni sastav učenika osnovnih škola AP Vojvodine prema popisu iz školske 2006/07. godine pravo na obrazovanje na hrvatskom nastavnom jeziku ostvaruje neznatan broj djece.
Nacionalnost učenika
Broj učenika Broj učenika koji se školuju na materinskom jeziku % od ukupnog broja učenika
Hrvati 3 646 181 4,18
Mađari 20 770 16 442 79,16
Rumunji 2 379 1 234 51,87
Rusini 1 132 539 47,61
Slovaci 4 426 3 147 71,10
Kompletna nastava na hrvatskom jeziku se za sada izvodi samo na području Subotice, a budući da je u Subotici 30 % ukupnog broja Hrvata u Vojvodini, pa tako i 30 % broja učenika, zaključak je da bi oko 1000 učenika u svakom trenutku moglo biti u nastavi na hrvatskom jeziku u Subotici. Dakle pravo na obrazovanje na materinskom jeziku ostvaruje oko 20 % učenika u mjestu gdje je trenutno to omogućeno. Za razliku od hrvatske nacionalne manjine, ostale manjine to pravo koriste u znatno većem postotku.
Predškolski odgoj i obrazovanje iznimno je važan dio sustava obrazovanja u cjelosti. Ono je temelj cjelokupnog obrazovnog sustava, osobito zbog ključnih razvojnih razdoblja u životu djeteta koji se odvijaju do sedme godine. Cilj predškolskog odgoja i obrazovanja je stvaranje uvjeta za rano učenje, socijalizaciju, odgoj i podržavanje dječijeg razvoja u cjelosti.
Program predškolskog odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, akreditiran je na osnovu nacionalnog sustava akreditacije i provodi se od školske 2001./02. godine u Predškolskoj ustanovi „Naša Radost“ u četiri objekta u Subotici i okolici. U trajanju od tri godine program na hrvatskom jeziku provodio se i u vrtiću pri osnovnoj školi “Vladimir Nazor” u Đurđinu.
Vrtić „Marija Petković - Sunčica“, prvi je započeo s radom 2001. godine i realizacijom programa na hrvatskom jeziku po čuvenom Montessori programu. Prve tri godine vrtić je postojao u okviru samostana sestara Družbe Kćeri Milosrđa, a potom je postao dio Predškolske ustanove „Naša radost“ Subotica. Zaslužni za otvaranje vrtića bili su ravnatelj PU „Naša Radost“ Jašo Šimić i njegov pomoćnik Dujo Runje. Početkom 2001. godine u vrtiću je bilo tridesetoro djece. Broj djece je kasnije porastao na sedamdeset kada je otvoren i vrtić „Marija Petković – Biser“.
Danas se po prilagođenom Montessori programu radi u tri mješovite predškolske skupine. Samo u vrtiću „Petar Pan“ u Tavankutu predškolski program se odvija dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Marija Montessori, začetnica Montessori pedagogije, potvrđuje kako je religioznost životni element za razvoj djeteta i da djeca trebaju imati religiozno iskustvo od samoga rođenja, tako da se u svim vrtićima na hrvatskom jeziku provlači taj aspekt.
U vrtićima na hrvatskom jeziku uposleno je 9 odgojitelja (rade s djecom od 2 do 6,5 godina). U strukturi uposlenih 88,89 % čine žene, i svi odgojitelji su hrvatske nacionalnosti. Kvalitetan i posvećen kadar u vrtićima jedan je od razloga koji roditelji također navode kao razlog upisivanja djece u ove vrtiće, a roditelji često navode odgojitelje i kao osobe koje su bile presudne za upis njihove djece u škole na hrvatskom nastavnom jeziku. U upravi Predškolske ustanove „Naša radost“ uposlena je osoba (pomoćnica ravnatelja) zadužena za programe i odgojne skupine na hrvatskom jeziku koja pored vođenja procesa unaprijeđivanja rada posreduje i prilikom kadriranja i raspoređivanja odgojitelja po objektima.
Osnovnoškolsko obrazovanje i odgoj
Osnovno obrazovanje i odgoj je veoma važan segment cjelokupnog sustava obrazovanja. Funkcija osnovnog obrazovanja i odgoja jeste stjecanje bazičnih znanja iz svih oblasti koje su značajne za život u suvremenom svijetu, kao i razvoj funkcionalnih znanja, motivacije za učenje, umjeća, stavova i vrijednosti neophodnih za formiranje nacionalnog i kulturnog identiteta te osposobljavanje za cjeloživotno učenje i aktivan i konstruktivan život u suvremenom društvu.
Strategija obrazovanja u Srbiji do 2020. ističe da se za poboljšanje kvalitete obrazovanja u Srbiji mora voditi računa o poboljšanju rada nastavnog kadra, uvođenju standarda kvalitete (opreme, uvjeta, udžbenika, rada nastavnika, rada škole, učeničkih postignuća), ostvarivanju cjelovitosti djelatnosti škole (nastavne, vannastavne aktivnosti, izborne, fakultativne) reviziji programa radi suvremenosti, usklađenosti, funkcionalnosti i životno socijalne relevantnosti te uvođenje jedne smjene rada u školama i inkluzija. Osnovna škola treba imati prepoznatljiv idetitet i biti dobar odgojni model svojim učenicima cjelinom svoga rada i raznovrsnim i bogatim nastavnim i vannastavnim sadržajima i aktivnostima.
Trenutačno, u pet osnovnih škola (u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu) u školskoj 2016./17. godini nastavu pohađa 234 učenika, a izborni predmet hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture izučava 413 učenika u 14 škola i 9 gradova na teritoriji Vojvodine. Kompletna nastava se odvija u OŠ „Ivan Milutinović“ Subotica s izdvojenim odjelom u Maloj Bosni, OŠ „Matko Vuković“ Subotica s izdvojenim odjelom u Gatu, OŠ „Vladimir Nazor“ Đurđin, OŠ „Matija Gubec“ Tavankut i OŠ „Sveti Sava“ Subotica. Izučavanje hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture se izučava u Subotici, Tavankutu, Đurđinu, Beregu (Bačkom Bregu), Bezdanu, Bačkom Monoštoru, Sonti, Vajskoj, Plavni, Sotu i Srijemskoj Mitrovici.
Broj učenika u nastavi na hrvatskom jeziku povećavao se do školske 2009./10. kada je i zaokružen prvi i drugi ciklus osnovnog obrazovanja. Od te godine broj učenika je u blagom opadanju i kreće se između 320 i 240 učenika.
Najveći broj djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku upisan je u OŠ „Matko Vuković“ Subotica, a najmanji broj u OŠ „Sveti Sava“ Subotica.
Prosječan broj učenika po generaciji u svim školama na hrvatskom jeziku je 35 učenika u 5 odjela, što po odjelu u prosjeku iznosi 7 učenika.
Unatoč činjenici da je veliki postotak Hrvata nastanjen u prigradskim naseljima Tavankutu, Đurđinu i Aleksandrovu te da realizacija nastave na jeziku nacionalne manjine tim školama donosi siguran opstanak, neznatan je broj djece koja su upisana na nastavu na hrvatskom jeziku. Izraženo u procentima, broj djece upisan u odnosu na ukupan broj učenika škole najveći je u izdvojenom objektu u Maloj Bosni osnovne škole „Ivan Milutinović“ Subotica, kao i OŠ „Vladimir Nazor“ u Đurđinu. U osnovnoj školi u Đurđinu prve godine kada je počelo obrazovanje na hrvatskom jeziku upisano je čak 70 % od ukupnog broja učenika te škole u hrvatske odjele.
U izdvojen odjel u Maloj Bosni osnovne škole „Ivan Milutinović“ Subotica, od 2002. do 2016. godine, u hrvatske odjele upisao se najveći postotak ukupnog broja učenika te škole (izdvojenog objekta) koji nastavu pohađaju i na srpskom i hrvatskom nastavnom jeziku.
U hrvatskim odjelima trenutno je uposleno 14 profesora razredne nastave u pet škola, od kojih 5 radi u nekombiniranim odjelima.
Model B, dvojezična, hrvatsko engleska nastava, odvija se u samo dva odjela OŠ „Matija Gubec“ u Tavankutu (2. i 3. razredu).
Model C, izučavanje hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture organizira se u 14 redovnih obaveznih osnovnih škola, na teritoriji šest lokalnih samouprava (Apatin, Bač, Sombor, Srijemska Mitrovica, Subotica i Šid) za 409 učenika školske 2016./17. godine.
Tri školske godine izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izučavao se i u OŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Somboru.
Nastava na hrvatskom jeziku od školske 2016./17. godine organizirana je i u oblasti umjetničkog obrazovanja i odgoja u Sonti kao istureni odjel apatinske osnovne glazbene škole – odsjek tambura. Prema Strategiji razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. cilj je povećati udio djece koja su obuhvaćena umjetničkim školama sa sadašnjih 5 % na 11 % koliko je u europskim zemljama.
Srednjoškolsko obrazovanje i odgoj
Opširnije u Mjesečniku Hrvatske novine broj 38 u tiskanom i pdf izdanju strana 14-15