Izbori koji su trajali tri mjeseca u Demokratskom saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) završeni su konstitativnim sjednicama Predsjedništva i Vijeća Stranke zauzimali su najveću pozornost Hrvata u Srbiji tijekom 2015. Osim što je izabran novi predsjednik DSHV-a, izabrana su i nova četiri dopredsjenika Stranke, tj predsjednika Podružnica. Za Hrvate u Srbiji, izbor novog predsjednika i vodstva DSHV najznačajniji je događaj u 2015. Iz razoga što DSHV ima najveću potporu unutar hrvatske zajednice u Srbiji.
Oni koji kritiziraju i nisu skloni DSHV će reći da i nisu napravljene velike promjene u Stranki koje će dovesti do promjena vođenja stranačke politike, da isti dunožnisnici obnašaju više funkcija i da je previše onih koji su prije dolaska u DSHV doživjeli u strankama građanske provinencije izborne poraze.
Predsjednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov dobio je potporu 2/3 izaslanika XIII. redovite skupštine DSHV–a za plan i program svoga rada „Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji“. Svjestan da postoje nesuglasiceunutar zajednice, najavio je da će otvoriti prostor za dijalog sa Crkvom, ostvariti suradnju sa kulturno umjetničkim društvima, uspostaviti suradnju sa gospodarstvenicima i poljoprivrednicima. Uvijek je isticao je da je potrebno stvoriti klimu da je svatko onaj tko želi doprinjeti boljitku zajednice dobro je došao. Da li će DSHV sa novim predsjednikom stvoriti takvu klimu i odlučnije raditi na formiranju Hrvatske izborne liste vrijeme će pokazati.
Sada mu preostaje da dobije potporu i ostalih pripadnika hrvatske zajednice koji nisu članovi DSHV–a, ako zaista želi da se ostvari zajedničko djelovanje Hrvata u Srbiji. Za to postoji osnova, jer je isticao je da će se u ostvarivanju svog programa služiti isključivo demokratskim sredstvima.
Njegov program koji se temelji za ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini i ostvarivanju političkih prava na svim razinama, što podrazumijeva institut zagarantirani mandata, za jednaku mogućnost sudjelovanja u javnom životu, zapošljavanju pripadnika hrvatske zajednice osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama, te kvaliteti života u naseljima gdje Hrvati žive, trebao bi biti prihvatljiv svim pripadnicima zajednice. Kao i vječito pitanje s kime sklapati koalicije, jer je predsjednik Žigmanov poručio da će biti to moguća jedino sa onima političkim strankama koji su spremni ispuniti legitimne ciljeve i koje će “Priznati Hrvate u punom dostojanstvu i osigurati im ravnopravan status.“
Put za otvaranje dijaloga između pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji o hrvatskim nacionalnim interesima je otvoren, ali do suradnje se nemože stići samo rječima. Svi trebaju biti politički korektni iz razloga što je potreban određen period da se vidi da li se program provodi ili ne.