Koordinacija savjeta svih nacionalnih manjina, proslijedila je Posebnoj radnoj skupini za izradu Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina vlastitu verziju nacrta Akcijskog plana, kojim je praktično prigovorila nacrtu koji su izradili državni organi Republike Srbije, te jasno definirala najbitnija rješenja u oblasti ostvarivanja manjinskih prava. U Novom Sadu se danas o Akcijskom planu koji je ključan u procesu pregovora sa Europskom unijom i otvorenja poglavlja 23 diskutiralo na pokrajinskoj razini, a za samo nekoliko dana Koordinacija će se sa predstavnicima državnih organa susresti na dvodnevnom sastanku radi izrade prijedloga konačnoga teksta.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić je diskutirajući o zahtjevima Koordinacije istaknuo kako je ključni problem Vladinoga nacrta njegova uopćenost, odnosno pomanjkanje konkretiziranih rješenja kojima bi se jasno definirali modeli ostvarivanja prava manjinskih zajednica, ali i preopterećenost drugorazrednim pitanjima (npr. desetak mjera državni organi predlažu za obuku matičara za upis imena u matične knjige) ali marginalizraju ključne probleme (npr. udžbenici, političko predstavljanje).
“Osobito nedostaju konkretni pokazatelji, tj.mjerljivost rezultata provedbe pojedinih elemenata Akcijskog plana. Tako primjerice vladin Akcijski plan navodi kako je novim Zakonom o udžbenicima riješeno pitanje prijevoda, tiskanja i uvoza udžbenika, a to je pitanje koje bi moralo biti konkretizirano Akcijskim planom, i jasno mjerljivo iznosom sredstava za prijevod i izradu udžbenika, odnosno brojem tiskanih udžbenika”, rekao je Bačić.
On je ukazao i na primjer procesuiranja zločina iz mržnje koji se aktualnim Vladinim prijedlogom neadekvatno mjeri brojem započetih istraga i postupaka tužilaštva, dok bi se takvo pitanje moralo pratiti na osnovu broja pravomoćnih presuda kojima su završeni takvi započeti postupci.
Također, kao jedno od ključnih, predsjednik HNV istaknuo je pitanje političkog zastupništva manjina u republičkom parlamentu te drugim predstavničkim tijelima, koje još uvijek manjinama u Srbiji nije garantirano. Bačić je rekao i da takvo pravo Srbi već ostvaruju u Rumunjskoj i Hrvatskoj.