Primjer zajedništva Svakom čovjeku je najteže govoriti, pisati o podjelama, nedostatku zajedništa unutar svoje zajednice. Neki govore da to treba prešutjeti. Podjele u hrvatskoj zajednici najbolje se vidi kada se organizirajuju manifestacije, obljetnice. Dio pripadnika naše zajednice nam daje primjer kako se može surađivati i kako se može organizirati i djelovati sve sa ciljem zajedništva.
To su hrvatske udruge iz Bača, Plavne, Vajske, Sonte, Sombora, Berega, Monoštora koje zajedno organiziraju zajedničku manifestaciju pod nazivom „Šokci i baština“. Hrvatske udruge Hašk Zrinjski i CroArt iz Subotice tijekom godine organiziraju zajedno susrete sa udrugama iz matične domovine. Održan je dvodnevni susret, šahovski sraz između Hašk Zrinjski i ŠK Vinkovci i Likovna kolonija čiji su sudionici bili slikari članovi CroArt i Građanskog društva Vinkovci. I mi bismo trebali slijediti njihov primjer kao pojedinci, ali i druge hrvatske udruge u Vojvodini.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini-dvadeset sedam godina
Hrvati u Srbiji su sami pokazali odlučnost i očitovali se o svojoj budućnosti 15. srpnja 1990. godine, do kada nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. Pokazali su zadivljujući snagu i znanje u obrani svog indentiteta svo ovo vrijeme, jer nisu dozvolili da njihova sudbina zavisi od odnosa dvaju država.
Taj 15. srpanj je bio „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Dogodio se jedino zahvaljujući vojvođanskim Hrvatima. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja kroz koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) slavi 27. obljetnicu. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. DSHV je odigrao naj značajniju ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini. Da bi se na pravi način ocijenio osnutak i djelovanje DSHVa moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu, da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom.
Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno su prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.
Za razlku od aktualnih političara koji misle da se povijest bilježi od njihovog izbora na funkciju, trebamo još jednom se podsjetiti da je u Subotici, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić… Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.
U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV a. Trajala je oko četiri sata.
Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“. Nedugo zatim osnavana je i mladež DSHVa.
Šireći napredne političke ideje okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset sedam godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.
DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik. Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.
Na prijedlog DSHVa Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju iz vojvođanskog proračuna.
Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (učešće na Londonskoj Konferenciji). DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.
HKC „Bunjevačko kolo“ institucija u kulturi hrvatske zajednice u Vojvodini
Na redovitoj izbornoj Skupštini HKC „Bunjevačko kolo“ koja je održana 4. srpnja u dvorani Centra za novog predsjednika je izabran Lazar Cvijin. Poslije izmjene Statuta HKC „Bunjevačko kolo“ izabran je i novi Upravni odbor koji broji osam članova: Denis Lipozenčić, Jašo Šimić, Marinko Prćić, Pavle Kujundžić, Tanja Dulić, Ivan Ušumović, Stipan Bašić, Ivan Piuković. Naslijeđe od predhonika će utjecati na obnašanje funkcije predsjednika i nove uprave jedne od institucija u kulturi hrvatske zajednice u Vojvodini.
Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ tijekom postojanja i rada čuvar je indetiteta vojvođanskih Hrvata. Udruga koja djeluje u oblasti kuture, umjetnosti i znanostii od osnutka 1970. dijeli sudbinu subotičkih Hrvata koji su su čuvali hrvatsko ime i indetitet. Nakon političke osude članova Matica hrvatska iz naslova im je skinut pridjev hrvatski 1973., ali su subotički Hrvati pokazali da kada su strpljivi mogu ostvariti svoje ciljeve.
HKPD„Silvije Strahimir Kranjčević“ obilježava 90 godina postojanja
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Silvije Strahimir Kranjčević“ je hrvatska kulturna udruga iz Berega (Bačkog Brijega) koja je kroz svoju povijest prolazila skidanja i vraćanja pridjev hrvatski u ime. Najstarije je aktivno hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju. Na skupštini Društva 2004. društvu je vraćen hrvatski predznak i u naziv je dodano ime Strahimir, te od onda nosi ime Hrvatsko kulturno-prosvetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević", sa nadom da će dok postoji ono i ostati.
„Dužijanca“ je najveća ljetna svetkovina
Zahvaljujući Udrugi bunjevačkih Hrvata, "Dužijanca" više ne traje samo od 25. travnja do 15. rujna, kao nekad. Ona sada traje cijele godine te je „Dužijanca“ najvažnija turistička atrakcija grada Subotice. Takmičenje risara i središnja proslava „Dužijance“ kada se gradonačelniku predaju kruh od novog žita su dvije manifestacije od velike važnosti, ali se u sklopu „Dužijance“ održava niz manifestacija koji čuvaju običaje Hrvata na ovim prostorima.
Gore navede Institucije hrvatskog naroda nisu jedine, izdvojili smo ih zbog onoga što su dali u određenim oblastima djelova, što neznači da su jedine u Hrvata u Srbiji.
Opširnije u mjesečniku Hrvatske novine broj 44 u pdf i tiskanom izdanju strana 3