U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća obilježen je 18. ožujka Svetom misom u Franjevačkoj crkvi i kulturno-umjetničkim programom u Velikoj vijećnici Gradske kuće jedan od četiri blagdana Hrvata u Srbiji. Na proslavi su između ostalih nazočili: izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovič-veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji, Gordan Markotić, izaslanik predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića-savjetnik premijera Srbije, Vladimir Božović, dopredsjednik Vlade AP Vojvodine Miroslav Vasin.
„Cijenjeni visoki gosti i uzvanici, članovi Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga i svi pripadnici hrvatske zajednice!
Čast mi je pozdraviti Vas u ovolikom broju na današnjoj proslavi jednoga od 4 službena praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji - blagdana sv. Josipa 19. ožujka, kojega je Hrvatski sabor 1687. proglasio zaštitnikom Kraljevine Hrvatske, a Biskupska konferencija Jugoslavije na zasjedanju 1972. zauzela stajalište da je odluka Sabora i dalje na snazi i da Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod ma gdje živio, što nadživljuje pitanje zemaljskoga suvereniteta.
Želio bih svoje obraćanje početi svojim čestim dojmom da ne uviđamo uvijek koliki smo napredak postigli u ostvarivanju manjinskih prava u posljednjih petnaestak godina, a prečesto naglašavamo poteškoće i zapreke, kojih naravno ima napretek (svima nam je znan primjer neuspješne privatizacije lokalnih medija i prijetećim nestankom informiranja na hrvatskom na Radio Subotici). Ali htio bih podsjetiti na iznimna postignuća koja smo svi mi kao hrvatska zajednica ostvarili u ovih petnaestak godina: u državnim školama može se učiti hrvatski jezik i slušati nastava na hrvatskom jeziku, imamo četrdesetak aktivnih hrvatskih kulturnih udruga, iz pokrajinskog proračuna financiraju se Hrvatska riječ te radijski i tv program na Radio televiziji Vojvodine, imamo pravo dobiti dvojezične službene dokumente na hrvatskom jeziku i tražiti da naša imena uvijek budu ispisana na hrvatskom jeziku tj. latinici, na zgradama općine, mjesnih zajednica, policije ili porezne uprave stoje nazivi ovih tijela i na hrvatskom jeziku, jesmo li prije dva desetljeća mogli zamisliti hrvatski konzulat u Subotici s velikim hrvatskim barjakom, na gradskoj kući danas također stoji zastava naše hrvatske zajednice itd.
Naravno, ostvarivati ova, kao i druga prava, nije uvijek jednostavno, nego se često i za njih moramo boriti ali nadasve vlastitim primjerom svjedočiti pripadnost hrvatskom narodu i kroz korištenje ovim pravima – nije za ostvarivanje naših manjinskih prava ključno djelovanje HNV-a, već osobni primjer svakog od nas: da upisujemo djecu na nastavu na hrvatskom, da čitamo tisak i gledamo elektroničke emisije na hrvatskom jeziku, da od državnih tijela tražimo dvojezične dokumente tamo gdje je hrvatski u službenoj uporabi, da mi osobno i naša djeca sudjelujemo u radu hrvatskih udruga, da nađemo zamjenu za informiranje na hrvatskom ukoliko se ugasi Radio Subotica itd. I zato držim da se u prvom redu trebamo okrenuti nama samima i zapitati se da li i koliko koristimo naša prava? Koliko nas petkom redovito kupuje ili je pretplaćeno na Hrvatsku riječ, koliko naša djeca čitaju Hrcka, a mladi list Kužiš?, koliko na RTV-u gledamo 10-ominutni tv dnevnik na hrvatskom u 17,45 od ponedjeljka do subote a nedjeljom od 16 do 17 sati emisije Izravno i Svjetionik, koliko nas sluša još uvijek postojeći radijski program na hrvatskom na Radio Subotici svakoga dana od 6 navečer kojega sada uređuje samo jedna osoba, koliko posjećujemo mnogobrojne hrvatske kulturne događaje u svojim mjestima, tko od nas zna da na Yu eco tv udruga Cro-info četiri puta dnevno emitira šestominutne vijesti poslije svakog Info bloka na srpskom u (u 15,30, 19,15, 22 i ponoć) i te tjednu emisiju političko-kulturnu emisiju Motrišta četvrtkom u 22,30 i reprizno ponedjeljkom u 9,30… Nažalost, još i danas mnogi čak i istaknuti članovi naše zajednice (među njima i vijećnici Hrvatskog nacionalnog vijeća ili uposleni u hrvatskim institucijama) ne prakticiraju prava koja imamo. Samo ukoliko vlastitim primjerom hrabro ostvarujemo svoja manjinska prava, pokazat ćemo da cijenimo sebe, a onda će nas i drugi uvažavati!
Sve ovo, naravno, nije uvijek jednostavno, jer još uvijek postoji strah i živo sjećanje na 1990 e: neki slučajevi zločina i protupravnog postupanja iz međunacionalne mržnje (Novi Sad, Bač, Slankamen, Nikinci, Sombor, Zemun, Kragujevac itd) prijavljeni su HNV-u, ali je mnogo više onih koji nisu, jer se žrtve boje prijaviti ih. Ja sam uvjeren da su ta vremena nepovratno iza nas i da moramo hrabro postupati i nastupati u svakom segmentu našeg manjinskog života.
I zato temeljnu funkciju Hrvatskog nacionalnog vijeća vidim kao pomoć svim članovim naše zajednice da ostvaruju i štite svoja prava. Veoma mnogo smo radili prošle godine na Akcijskome planu za nacionalne manjine – to je katalog obveza koje su vlasti Srbije, u dogovoru s predstavnicima manjina, preuzele da će ispuniti u pristupnim pregovorima s EU. Iako ovaj dokument nije savršen, on je temelj našeg djelovanja u narednim godinama, a neke od preuzetih obveza već daju rezultate – ovih dana sklapamo ugovor o financiranju tiskanja udžbenika na hrvatskom jeziku od strane Ministarstva prosvjete, te ih više neće morati plaćati HNV ni Republika Hrvatska. Sada od nas samih u velikoj mjeri ovisi koliko će se Akcijski plan i provoditi.
Naravno, pomoć u ostvarivanju naših prava uvijek imamo i u Republici Hrvatskoj: Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske svake godine pomaže naše udruge i mnoge projekte kao što su tiskanje udžbenika, prošle godine jedan je naš član bio na stažiranju u Europskome parlamentu, Crveni križ grada Zagreba već desetljeće osigurava ljetovanje za djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom, Hrvatska matica iseljenika organizira jezične i kulturne tečaje itd. No, voljeli bismo da ta pomoć ubuduće bude značajnija i izraženija, ne samo materijalna već i kroz političku potporu, zbog specifičnosti našega položaja – nismo konstitutivni narod kao Hrvati u BiH, ali smo u neusporedivo složenijem položaju nego Hrvati u Mađarskoj ili Rumunjskoj.
Ove godine blagdan slavimo u osobitim uvjetima. Riječ je, naravno, o izborima i još uvijek neostvarenom našem glavnom političkom zahtjevu koji proizlazi iz Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske, a to su garantirani mandati na republičkoj, pokrajinskoj i lokalnim razinama, kao što ih ima srpska zajednica u Hrvatskoj. Dok to ne bude ostvareno, a promjene u izbornom sustavu su predviđene Akcijskim planom o kojem sam govorio, hrvatske stranke i udruge moraju ulaziti u koalicije s velikim nemanjinskim strankama. Zato koristim prigodu da Vas pozovem da za mjesec dana iskoristite Vaše građansko pravo da izađete na izbore i date glas onima koji su se uvijek i dosljedno zalagali za manjinska prava Hrvata.
I na koncu, iskreno vjerujem da će sv. Josip još dugo imati koga štititi u ovim krajevima, te vam svima čestitam predstojeći najveći kršćanski blagdan Uskrs i želim da ga provedete u miru i radosti zbog Uskrsloga našeg Gospodina! „ rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Slaven Bačić.
„Svi građani Srbije ravnopravni, ne samo formalno već i suštinski i da jednakost među vjerama, nacijama i svim narodima predstavlja ono što je pozitivno i čime Srbija izlazi pred Europu.Bogatstvo različitosti, ujedinjeni za bolji život, ujedinjeni za bolju, pravedniju, demokratsku Srbiju je ono što nas ujedinjuje. Misilim da je i poruka koju je ovih dana uputio britanski prijestolonasljednik princ Charles također poticajna u tom smislu. On je kao što znate iz Hrvatske došao u Srbiju i iz naše zemlje uputio poruku mira, zajedništva, ljubavi u regiji i mislim da Srbija želi i njeguje dobrosusjedske odnose s Republikom Hrvatskom kao matičnom zemljom Hrvata u Srbiji, a moje prisustvo ovoj proslavi to i manifestira“ rekao je izaslanik predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića savjetnik premijera Srbije za regionalnu suradnju i vjere Vladimir Božović.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji, Gordan Markotić, je izrazio zadovoljstvo što je ovaj značajan datum za Hrvatsku zajednicu u cijelom svijetu obilježen svečano i uz nazočnost predstavnika Vlade Srbije.
U kulturnom dijelu programa je nastupilo Hrvatsko glazbeno udruženje "Festival bunjevačkih pisma", Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Jelačić" iz Petrovaradina, recitatorka Donna Karan, kao i pjesnikinja iz Monoštora, Anita Đipanov