Blagdanski ili paganski običaji?

Kultura
Typography

Piše: Marina Klara Gerbicz
Ili smo vjernici i štujemo autentične vjerske običaje ili smo pagani koji štuju sve i svašta, jedno s drugim nikako ne ide, jer naime samo je jedna Istina 
Dragi čitatelji, tradicije, navike, ustaljeni pučki običaji koji u biti nemaju nikakvo vjersko uporište ili pak vjerski običaji kojima se obilježavaju i proslavljaju blagdani, je pitanje na koje bi svatko od nas trebao u Duhu Istine znati odgovoriti kako ne bi živio u ispraznoj zabludi i nesvjesno griješio štujući druge bogove, te mogao ispravno upražnjavati vjeru.

Čovjek se po svojoj konstrukciji lako zavede slijepom masom i nerijetko stekne pogrešan stav o proslavi nekog blagdana, krivo percipirajući bitnog od nebitnog, ispravnog od neispravnog, dobrog od zlog, vjerskog od nevjerskog. I još u doba rimskog cara Konstantina Velikog, legalizacijom kršćanstva nastojao se izkristijanizirati rimski svijet i očistiti kalendar od paganstva. No, nažalost i dan danas među mnogim narodima kršćanske provincijencije možemo sresti neke paganske običaje koji se predstavljaju pod krinkom kršćanskih običaja.
A da li je uredu biti katolik vjernik i štovati antivjerske običaje? 

Naravno da ne! “Zaludu misli da me štuje dok naučava nauke zapovjedi ljudske” (Mat. 15 : 9). Zato je od velike važnosti doći do ispravne spoznaje i razlučiti pravi vjerski, odnosno blagdanski običaj od nevjerskog, propagandnog, folklornog običaja koji se “ustoličio”, pod krinkom vjerskog, kršćanskog običaja. I svaki blagdan bi trebao proteći u miru, skromnosti srca, čistoći duše, poniznosti, dostojanstvu, radosti i nadasve duhovnosti bez prevelikog kičeraja, razuzdanosti, komercijalizacije i glorificiranja nebitnoga.

Za blagdan Božić pale se svijeće, lampice, jer Bog je svjetlo, prave se jaslice koje prikazuju rođenje Kristovo, kiti se Božićno drvce, blagoslivljaju domovi a predhodno tj. na sv. Luciju sije se i pšenica, dok se za Uskrs blagoslivlja hrana i boje se jaja. I ako se slučajno nešto od navedenoga oslanja na pagansku predaju, u biti nije pogrešno. Postoje i drugi vjerski obredi i običaji koji se slave u godini i koji su pravovaljanog karaktera, poput blagoslova svijeća, vode kao i blagdan Svih Svetih, Cvjetnica itd. A ono što nije vjersko, a možemo pronaći u narodnim običajima i danas, je recimo jedenje jabuke na sam Badnjak u smislu gatanja i tumačenje žara, kao i zečevi uz jaja za Uskrs koji su zapravo simboli iz paganstva kojima se označava početak proljeća i novog života po božici Esteri. Također je i Krampus kao suprotnost sv. Nikoli, jezivo prikazan s rogovima kao onaj koji plaši i šiba djecu antivjerski, kao i djeda Mraz ili Santa Klaus (Satan Lukas - ime za Lucifera u sotonskoj crkvi) koji je zapravo ukrao identitet našem sv. Nikoli koji dariva djecu. I Poklade (karneval, fašnik, maškare) označene nošenjem raznih maski koje se po predanju odnose na istjerivanje zla kao i Noć vještica (Halloween) su također nevjerski ili bolje rečeno sotonski običaji. Izkomercijaliziran je i sv. Valentin kao zaštitnik zaljubljenih, a Nova Godina, Dan rada, Dan Žena kao i mnogi drugi su zapravo svjetovni blagdani.

Razmislite što i kako slavite
Zato premila braćo i sestre, zamoliti ću vas da ubuduće dobro razmislite što i kako slavite, koga u suštini štujete. Jer iako je sve dozvoljeno, čovjeku sve ne koristi stoga povedite računa.

Bog nas ljubi, i pored Njega nema mjesta za druge bogove. Ili smo vjernici i štujemo autentične vjerske običaje ili smo pagani koji štuju sve i svašta, jedno s drugim nikako ne ide, jer naime samo je jedna Istina. “Tko god iz doma Izraelova nosi u srcu kumire i upire oči u ono što ga na grijeh potiče, a dolazi proroku, ja Jahve, odgovoriti ću mu prema mnoštvu kumira, da uhvatim za srce dom Izraelov koji se zbog idola svojih odmetnu od mene”, i, “Obratite se, odvratite se od kumira svojih” (Ezek. 14 : 4 - 6). Dakle predragi moji, štujmo Boga Živoga i samo se Njemu klanjajmo, a ne Balu.

Svako dobro vam i Božiji blagoslov od srca želim!