Hrvatska drama u subotičkom kazalištu

Prva premijera u novoj kazališnoj sezoni Drama na srpskom jeziku po djelu Ljudmile Razumovske „Kući“ u režiji Mie Knežević zakazana je za 9. listopad u subotičkom kazalištu. Premijera komedije Matije Poljakovića „Č’a Bonina razgala“ pisana na bunjevačkoj ikavici, bunjevačkom dijalektu nikad prevladana predstava, izvođena više desetina puta u subotičkom kazalištu, a ponekad su čak i dvije predstave bile dnevno, u 17 i 20 sati, zakazana je za 1. travnja, na Dan šale i ona se na taj dan održava svake godine. Sjećanja na nju i na Hrvatsku dramu u Subotici se ne mogu uništiti.

U proračunu grada Subotice nisu predviđena sredstva za obnovu Hrvatske drame

Iz proračunu grada Subotice za 2015. godinu izdvojena su sredstva u iznosu od 32 milijuna dinara za izgradnju kazališta u selu Čantavir koji je sa većinskim mađarskim stanovništvom. Slijedeći ovaj primjer pripadnici hrvatske zajednice su umjesto zahtjeva za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu i u Dječjem kazalištu u Subotici trebali inicirati izgradnju kazališta u Tavankutu, Mirgešu ili Maloj Bosni.
Udruga Hrvatska neovisna lista podnijela je 2012. zahjev gradu Subotici za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu budući da je bilo posve neizvjesno može li se i kada se može očekivati obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, iako danas ova institucija službeno ima trojezičan naziv, i onaj na hrvatskom jeziku. Bez obzira što je srušeno subotičko kazalište, pravni status Hrvatske drame trebao se urediti zajedno sa dramom na srpskom i mađarskom. Ansambli drame na srpskom i mađarskom priređuju predstave u preuređenom kinu „Jadran“, a za hrvatsku nema naznake da će dobiti status.
Veleposlanici Republike Hrvatske u Srbiji više puta su razgovarali sa gradonačelnikom grada Subotice u svezi obnove drame. Hrvatska je izrazila spremnost da financijski sudjeluje u obnovi subotičkog kazališta. Međutim aktualna vlast u gradu Subotici obnovu hrvatske drame ne može uvjetovati financijskom podrškom iz Republike Hrvatske, iz razloga što je obnova drame stečeno pravo Hrvata u Subotici. Obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu bila bi ostvarenje prava hrvatske nacionalne manjine za očuvanjem nacionalnog identiteta i očuvanjem hrvatskog kulturnog naslijeđa na ovim prostorima, to je i obveza grada Subotice, koju izbjegavaju financirati iz proračuna, kao što se financiraju drama na srpskom i mađarskom. Time se samo pokazuje koliko Subotica kao grad, ne brine dovoljno o hrvatskom kulturnom naslijeđu.
Pravni osnov za obnavljanje Hrvatske drame temelji se na Međudržavnom sporazumu o zaštiti manjina sklopljenom između Republike Hrvatske i Republke Srbije, 2004., kao i član 20 Ustava Republike Srbije po kom se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati, kao i u činjenici da u Narodnom kazalištu u Subotici djeluju drame na srpskom i mađarskom jeziku. Budući da postoji koncept za početak obnove Hrvatske drame, i da bi se realizirao, aktualna vlast u Subotici treba da u gradskom proračuna obezbijedi sredstva, što bi dovelo do postavljanja prvog dramskog komada na hrvatskom jeziku.

Ne postoji politička volja za obnovu Hrvatske drame

Do uspostave njegova tri dramska ansambla, bolje reći kazališta: mađarskog, hrvatskog i srpskog, u Narodnom pozorištukazalištuNépszínházu u Subotici nije došlo jer ne postoji političke volje. Zahvaljujući Savezu vojvođanskih Mađara i Srpskoj naprednoj stranci, koji imaju većinu u gradskoj skupštini, i u Upravnom odboru Narodnog kazališta, nema pomaka u obnavljanju Hrvatske drame. Dio odgovornosti snose i predstavnici hrvatske zajednice u Subotici koji nisu pokazali odlučnije korake radi ostvarivanja interesa glede obnove Hrvatske drame, kao i oni predstavnici hrvatske zajednice koji „sjede“ u Nadzornom odboru kazališta.
Tijek obnove Hrvatske drame počinje na pravnom reguliranju statusa drame, a za je to dovoljno da se donese odluku o formiranju Hrvatske drame, te da se donese odluka o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Hrvatske drame, budući da dvije postojeće drame imaju svoje ravnatelje, koji bi iz postojećih ansambala drame na srpskom i mađarskom mogao angažirati glumce, kao i glumce po ugovoru.

Hrvatsko narodno kazalište u Subotici

Službeno ime kazališne zgrade u Subotici je Narodno pozorištekazališteNépszínház. Do 1951. godine je nosila ime Hrvatsko narodno kazalište. Hrvati u Subotici su imali svoju kulturnu ustanovu - Hrvatsko narodno kazalište. Od 1945. do 1995. godine u subotičkom kazalištu premijerno je izvedeno oko 470 predstava, a devedesetak prema djelima hrvatskih pisaca iz Bačke i Srijema. Od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća najposjećenije predstave subotičkog kazališta bile su one koje je napisao književnik Matija Poljaković. Od subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, preko Hrvatske drame i Srpsko-hrvatske drame, do danas na sceni su ostale Srpska drama i Mađarska drama. Sjećanja na Hrvatsko kazalište ne mogu uništiti.
U povijesti prve subotičke kazališne predstave održane su na hrvatskom i latinskom jeziku. Pokrenuli su ih franjevci. Održane su 1747. godine, po istraživanju dr. Alojza Ujesa i navodima Ivanke Rackov, a koje su se održavale u franjevačkoj Gramatikalnoj školi. Zabilježio ih je pisac István Ivanyi. Hrvatsko narodno kazalište u Subotici utemeljeno je odlukom Predsjedništva Narodne skupštine AP Vojvodine 19. rujna 1945. godine, kada je za ravnatelja postavljen Lajčo Lendvai. Poslije priprema 28. listopada 1945. godine je održana prva premijera komada „Matija Gubec“ čime je otpočelo sa radom novoosnovano Hrvatsko narodno kazalište u Subotici.
Od siječnja 1951. godine, odlukom vlasti, ovo se Hrvatsko narodno kazalište spaja sa subotičkim Magyar szinházom, kada nastaje subotičko Narodno pozorišteNépszinház, sa dvjema drama - Hrvatskom i Mađarskom. Tom odlukom uklonjeni su hrvatski jezik i hrvatsko ime iz službenog naziva ove institucije kulture tada konstitutivnog hrvatskog naroda u Vojvodini.

Zlatko Ifković