Potrebno nam je zajedništvo i sloga da bismo opstali, ne trebaju nam podjele jer nas je premalo da bi se dijelili. Suradnja, razgovor, dogovori i sloga su nam temelj za opstojnost
HKUPD "Matoš" Plavna“ obilježava 10 godina postojanja. Upoznajte nas sa povijesću Društva i tijekom obilježavanja.
Predsjednica sam HKUPD-a " Matoš" Plavna od prosinca 2017., a članica sam od osnutka. Naša udruga osnovana je 17. siječnja 2008. godine. Naša udruga ima za cilj, prije svega, očuvati naš hrvatski identitet, očuvati i njegovati hrvatski jezik i pismo, tradiciju, kulturu i običaje Hrvata Šokaca u našem mjestu. Ova, 2018. godina za nas je jubilarna, obilježavamo deset godina od osnutka, deset godina rafa i postojanja.
Predstavite nam Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo HKUPD "Matoš" Plavna. Koliko sekcija djeluje u hrvatskom kulturnom društvu? Po kojim manifestacijama ste prepoznatljivi?
Već smo početkom godine obilježili ,,rodjendan,, udruge tako što smo organizirali zabavnu večer i druženje. Hrvatska kulturna udruga ,,Matoš,, je formirala pet sekcija. Nažalost, tamburaška sekcija je prestala s radom kao i ženska pjevačka skupina. Aktivno djeluje folklorna sekcija, dječiji odjel, dok folklor odraslih trenutačno ne radi. Literarno dramska sekcija je aktivna kao i povijesno-istraživačka.
Najznačajnije manifestacije su nam Dani A.G. Matoša i Josipa Andrića i Pokladni običaji - Tute.
U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
Planiramo i radimo na tome da oživimo rad tamburaške sekcije, folklornog odjela odraslih.
Želja nam je da prikupimo sve dijelove operete ,,Na vrbi svirala,, koje je dr. Josip Andrić napisao za Plavnu. Libreto smo kompletirali ali nedostaju pojedini notni dijelovi. Želimo tu operetu jednog dana ponovno izvesti.
Kako vidite budućnost HKUPD "Matoš" Plavna“.?
Budućnost naše hrvatske kulturne udruge je izvjesna, postojimo i postojat ćemo i opstat ćemo unatoč svemu.
Približite nam povijest Hrvata u Plavnoj od doseljena do danas?
Hrvati Šokci žive u Plavni prod davnina. Kasnije, kroz povijest došlo je još Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u našem selu Hrvati činili preko 50% stanovništva dok nas danas nema ni 15 %.
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identitet?
Hrvati u Srbiji, oni koji to i javno pokazuju, sačuvali su svoj identitet. Zahvaljujući institucijama koje sada imamo, kao što su HNV, Zavod za kulturu vojvodjanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i mnogobrojne hrvatske udruge kulture, naš identitet će se svakako očuvati.
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?
Svim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji želim poručiti da nam je potrebno zajedništvo i sloga da bismo opstali, ne trebaju nam podjele jer nas je premalo da bi se dijelili. Suradnja, razgovor, dogovori i sloga su nam temelj za opstojnost.
Razgovaro: Z Ifković
Opširnije u mjesčniku Hrvatske novine broj 52 stranica 13