U Nikincima na 67. Sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) donijeta je odluku o dodjeli priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice u Srbiji, za 2017.. Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanja za doprinos društvenim aktivnostima, u oblasti kulture i iz područja obrazovanja.
Jedan od četiri praznika hrvatske zajednice u Srbiji je Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Tom prigodom će biti uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2017. godinu.
Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primit će Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" udruga „Srijem“ iz Srijemske Mitrovice, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" autori udžbenika glazbene kulture i učiteljice prvih odjela na hrvatskom jeziku.
Dr. Josip Andrić po kojem nazaslužniji pojedinci dobijaju priznanje iz oblasti kulture, rodio se u bačkom selu Bukinu. Mati mu je bila iz sela Plavne, a budući da je bio dosta vezan za to selo, posvetio mu je brojna djela. U svom skladateljskom opusu ima 70 skladba za tambure, klavir i orkestar. Posebno je vrijedno spomenuti njegov rad svezi tamburaške glazbe, o kojoj je napisao nekoliko knjiga. Sakupljao je narodne pjesama bačkih Hrvata.
Autor je prve bunjevačke opere, "Dužijance", premijerno izvedene 1953. u subotičkom Narodnom kazalištu. Opera Dužijanca jedina je opera s motivima iz života bunjevačkih Hrvata, a prvi je put izvedena prije pola stoljeća. Tadašnje Hrvatsko narodno kazalište u Subotici izvodilo ju je 18 puta. Nakon ukidanja Hrvatskog narodnog kazališta partiture opere su nestale. Subotički svećenik Lazar Ivan Krmpotić pronašao je solo dionice opere na temelju kojih je rekonstruirana cijela opera. Na osnovu obnovljenih partitura Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka 1994. ponovno je izvelo Dužijancu u Osijeku, Baji i Subotici.
Svećenik Pajo Kujundžić, po kojem se dodjeljuje priznanje iz područja obrazovajna, rođen je u Subotici 15. svibnja 1859.. Kao mladi bogoslov još 1878. godine se upoznao s biskupom Ivanom Antunovićem-narodnim preporoditeljom bunjevačkih Hrvata.
Pajo Kujundžić je sve do svoje smrti, imao predvodničku ulogu među hrvatskim svećenstvom u Bačkoj. Uredio je „Bunjevačko-šokacku Danicu ili subotički kalendar za 1884.. Taj kalendar od 1893. godine, uz kraće ili duže prekide, izlazio do naših dana kao "Subotička Danica“. Osnovao je ”Kolo mladeži” da njeguje bunjevačku pjesmu i kola. Pisao rasprave o ”bunjevačkom pitanju” kako pred kraj XIX. tako i početkom XX. stoljeća. Zaslužan je za odgoj jednog naraštaja mladih ljudi koji su u njemu gledali učitelja i branitelja narodnih prava. Tražio je uvođenje hrvatskog jezika u škole ističući da su Bunjevci Hrvati i da govore hrvatskim jezikom.
Hrvatske novine vijesti