Subotička biskupija o uporabi bunjevačke ikavice u liturgiji

SUBOTICA U SRCU
Typography

Gradska uprava Subotice nastavlja svoju inicijativu da bunjevačku ikavicu proglasi jezikom koji će biti u službenoj uporabi na teritoriju Grada Subotice. Ekonom Subotičke biskupije mr. Mirko Štefković iznio je za Radio-televiziju Vojvodine stav Crkve glede uporabe ovoga dijalekta hrvatskoga jezika u liturgijske svrhe.  

Tijekom javne rasprave koja je uslijedila nakon inicijative, spominjana je i liturgijska uporaba bunjevačkoga dijalekta u Subotičkoj biskupiji. Štefković je rekao da „to nije nova tema, jer je i prije nekoliko godina bilo zahtjeva da se bunjevačka ikavica uvrsti u službene liturgijske jezike“.
Za ovu medijsku kuću on je pojasnio stav Katoličke Crkve. „Imamo naše stare molitvenike koji su pisani na ikavici, također i mnoštvo božićnih i uskršnjih pjesama koje su tiskane na hrvatskome jeziku, na ikavici. One se mogu koristiti i dalje bez problema i oko toga nema nikakvih zapreka. Međutim, kada je u pitanju Božja Riječ te službeni liturgijski tekstovi, mi tu uopće nemamo slobodu za bilo kakve ‘kreativnosti’, nego jednostavno moramo poštivati ono što nam je dano. Ovdje, u Republici Srbiji, Katolička crkva koristi liturgijske knjige koje objavljuje i odobrava Hrvatska biskupska konferencija, a za vjernike Mađare koristimo liturgijske knjige koje izdaje i odobrava Mađarska biskupska konferencija. Dakle, mi uopće nemamo kapacitet da bilo što drugo ‘proizvodimo’, odnosno ‘prevodimo’, osobito ako se radi o nečemu što nema obrise standardnoga jezika, koji ima bogat rječnik koji omogućuje da se može prevesti sve ono što je u Svetom Pismu sadržano“, zaključio je Štefković.
Inicijativu da se, pokraj srpskog, mađarskog i hrvatskog, za službeni jezik na teritoriju Grada Subotice proglasi i bunjevačka ikavica pokrenuo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić početkom ožujka ove godine. Tome se, argumentima lingvističke, povijesne i pravno-administrativne prirode usprotivila politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, hrvatske udruge kulture, brojni pojedinci različitih struka – članovi hrvatske zajednice iz Srbije, ali i znanstvene ustanove, organizacije, udruge, književnici i jezikoslovci iz Republike Hrvatske.
Javna rasprava o tom pitanju trajala je od 9. do 23. travnja, nakon čega je uslijedio otvoreni sastanak u Subotici na kome su primjedbe ponovljene. Javnome sastanku su svojim podnescima i primjedbama pridonijeli i svećenici Subotičke biskupije mons. Andrija Anišić i vlč. Tomislav Vojnić Mijatov. U izvješću sa sastanka za sve primjedbe koje su išle u prilog nemogućnosti da bunjevačka ikavica bude proglašena službenim jezikom navedeno je da „nisu od značaja za odluku da se predloži uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu, te na nju ni na koji način ne utječu”.
 
Powered by WordPress.