Bunjevački jezik u sužbenoj uporabi na području grada Subotice

SUBOTICA U SRCU
Typography

Na devetoj sjednici Skupštine Grada Subotice, održanoj u četvrtak 6. svibnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće, vijećnici su jednoglasno, sa 61 glasom „za“ donijeli Odluku o izmjenama Statuta Grada Subotice kojom je završena procedura uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području grada Subotice. Dva vijećnika DSHVa nisu nazočili na devetoj sjednici Skupštine Grada Subotice.  

„Procedura izmjene Statuta grada za neke je možda pomalo duga, ali trebalo bi imati na umu da izmjena Statuta kao najvišeg pravnog akta jedinica lokalne samouprave zahtijeva iznimno ozbiljan pristup. Kompletan proces održan je u skladu sa svim pravilima i procedurama. Zahvalio bih  Povjerenstvu za izradu nacrta izmjene statuta Grada Subotice i svim službenicima Gradske uprave koji su pomagali rad Povjerenstva i sudjelovali u tom procesu. Zahvalio bih  i predsjedniku Skupštine grada dr.sc.  Bálintu Pásztoru, kao i Skupštinskoj službi koja je u okviru javne rasprave u svezi izmjene Statuta Grada 23. travnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće, organizirala  otvoreni sastanak. Zahvalnost bih, također, izrazio i šefu mog kabineta Savi Stamboliću koji je na tom skupu, kao moj zastupnik, u svojim obraćanjima iznimno korektno odgovarao na neke provokacije“, rekao je gradonačelnik Bakić.
Predsjednik Skupštine grada Subotice dr.sc. Bálint Pásztor, obraćajući se nazočnima u Velikoj vijećnici, rekao je kako smatra da se nitko ne bi trebao osjećati povrijeđenim i ugroženim radi  toga što će od sredine mjeseca svibnja ove godine i bunjevački jezik biti u službenoj uporabi.
„Netko je govorio o mogućim sukobima i podjelama radi uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području grada Subotice. Želim sve vas podsjetiti da su te podjele, ako ih ima, nastale puno ranije, da nisu nastale sada niti prije nekoliko mjeseci kada je ova skupština počela raspravljati o uvođenju bunjevačkog jezika. Iza mene su barjaci, tu je i barjak bunjevačke nacionalne zajednice, odmah pokraj barjaka hrvatske nacionalne zajednice. Taj barjak tamo stoji najmanje 15 godina. Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine osnovan je prije 18 godina, postoji i nastava, izučavanje bunjevačkog jezika u obrazovnom sustavu. Dakle, sve to postoji petnaest godina, osamnaest godina ili dulje. Ukoliko je sve to tako, a tako je, zaista ne vidim razloga zašto jezik Bunjevaca  ne bi bio u službenoj upotrebi, poput srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika“, naglasio je Bálint Pásztor.
 
Izjava predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova glede izmjene Statuta Grada Subotica radi uvođenja „bunjevačkoga jezika“ u službenu uporabu
I danas, prije nego li se bude odlučivalo o izmjeni Statuta Grada Subotice radi uvođenja tzv. bunjevačkog jezika „u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice“ dužni smo opetovano ponoviti sljedeće: Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je sa zabrinutošću primio vijest da je na sjednici Skupštine Grada Subotica 4. ožujka 2021. donesena takva odluka! I sada ističemo da DSHV od svojega osnutka nastupa i djeluje s liberalnih načela i demokratskih standarda kada je riječ o slobodi izbora nacionalne pripadnosti svakog građanina. Međutim, cijelo vrijeme ukazujemo i na činjenicu da se država svojim politikama i postupcima miješa u spor o nacionalnoj pripadnosti Bunjevaca na taj način da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata, kao što je i ovoga puta bio slučaj, a da istodobno spram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, a takvih je više od tri četvrtine, gradi i provodi politike s negativnim značajkama. 
Podsjetit ćemo i na to da DSHV ni na koji način nije doveo u pitanje legitimnost pokretanja procedure od strane subotičkog gradonačelnika za izmjenu Statuta, no od početka ove inicijative ukazivali smo na njezine prijepore budući da je ova „politička odluka“ morala imati svoje utemeljenje u zakonima i struci!
Kao prvo, ponavljamo kako ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja „bunjevačkog jezika“ u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice, jer se na temelju Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma Republike Srbije jezik određene nacionalne manjine uvodi u službenu uporabu ukoliko je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 %, a broj pripadnika Bunjevaca nehrvata prema popisu iz 2011. u Gradu Subotici iznosi 13.553, odnosno 9,57 % od ukupnog broja stanovnika. Ističemo kako do sada u Republici Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabilježen slučaj „novog, slobodnijeg tumačenja zakona“ da je jezik jedne manjine, koje ima manje od 15 % od ukupnog stanovništva, uveden u službenu uporabu te će ovo predstavljati mogući presedan. 
Drugo, opet ukazujemo kako je sama inicijativa protivna nekoliko ključnih odredaba Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj (čl. 1.: potpisnice se obvezuju osigurati pripadnicima hrvatske manjine „pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje njihova nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta“ i čl. 2.: hrvatskoj manjini će se „osigurati... pravo zaštite od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njezin opstanak“), što može biti razlogom za narušavanje ukupnih odnosa između Republike Srbije i Republike Hrvatske.
I, treće, na što je DSHV ukazivao, jest znanstvena apsurdnost oko slučaja „bunjevačkog jezika“. Naime, u jezikoslovnim znanostima, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao neupitna figurira teza da se u svih bačkih Hrvata, pa i Bunjevaca, radi tek o „govoru“ koji pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji po „genetskolingvističkome kriteriju“ pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu, a „ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom“, što je navedeno u službenom očitovanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kada se spominje završetak procesa „standardizacije“ „bunjevačkog jezika“, reći ćemo da on još uvijek nema svoju gramatiku i pravopis, u punom značenju jezičnih pravila u služenju i korištenju nekim jezikom. 
Na temelju iznesenih činjenica i argumenata – i formalno-pravnih i političkih i jezikoslovnih – DSHV sa žaljenjem konstatira da oni, iznijeti u jednom bogatijem i razvijenijem obliku, nisu uzeti u obzir prilikom razmatranja tijekom javne rasprave Skupštine Grada Subotica. Štoviše, iskazujemo čuđenje zbog krajnje paušalnog i birokratskog načina njihova odbijanja od strane gradskih vlasti u Subotici – „Podnesak nije od značaja za našu odluku da predložimo uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu, te na nju ni na koji način ne utiče“, budući da se radilo o stajalištima najrenomiranijih hrvatskih i mađarskih institucija o ovome pitanju 
S ponosom, na koncu, ističem kako su tijekom javne rasprave institucije i organizacije hrvatske zajednice iz Subotice, kao rijetko kada u povijesti, jedinstveno, kao organizirana struktura, svjesni zaloga povijesti, žrtava predaka i odgovornosti pred budućnošću, jasno i argumentirano obranili dostojanstvo hrvatskog jezika, to jest ukazali na zakonsku, jezičnu i povijesnu neutemeljenost uvođenja bunjevačkog dijalekta u službenu uporabu na području Grada Subotice! Za više od toga, na žalost, trenutačno nemamo moći, no s ovom se odlukom nećemo miriti.
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHVA
 
Powered by WordPress.