Prvi izbori gradskog magistrata obavljeni su 21. rujna 1779. godine poslije prve svete mise, kojoj su svi prisustvovali. Izabrano je 60 općinara, kojih imenik nisam nažalost uspijo pronaći. Prvo je izabrano poglavarstvo ovo: Gradski sudac: Luka Vojnić. Senatori: Josip Mamužić, Toma Rudić, Petar Jozić, Šimun Prćić, Ilija Poljaković, Ivan Sučić, ujedno i gradski kapetan, Šimun Romić, Adalbert Kopunović, Stjepan Kujundžić, Grgur Kopunović, Martin Mamužić i Nikola Szaghmeisszter.
Veliki bilježnik: Antun Parčetić, inžinjer Karlo L. Kovač, fiškal: Adalbert Marković. (Arhiv grada Subotice)
Novi sudac je u crkvi položio zakletvu, zatim je slijedio svečani „Tebe Boga hvalimo“ (Te deum). Iza toga je sjajan objed kod izaslanog kraljevskog komesara Andrije Vlašića.
Prvo izabrano poglavarstvo Subotice
Povlastice što je tada dobila Subotica među ostalom određuju, da članovi gradske uprave, (magistrate) mogu biti samo katolici. Tako prvo izabrano poglavarstvo nove varoši sačinjavaju ova lica:
Gradski sudac: Stjepan pl. Vojnić.
Senatori: Ilija Bukvić, Ivan Vojnić, Grgur Križanović, Josip Jaramazov, Marko Skenderov, Josip Kopunović, Mihovil Prćić, Andrija Pavlezanov, Petar Mukić, Ivan Mačkov, Mihovil Baćin i Grgur Vidaković.
Bilježnik: Petar Jozić.
Liječnik: Stjepan Lenard.
Općinari: Babijan Baić, Josip Baić, Vide Baić, Josip Baćin, Luka Bukvić, Nikola Brnić – Milodanović, Stjepan Budimčević, Juraj Bibić, Antun Buljočić, Bartul Cvijanov, Ivan Cvijanov, Toma Cvijanov, Ilija Crnković, Martin Čović, Ivan Francešković, Ivan Gršić, Bartul Jakočević, Nikola Kaić, Bartul Kopunović, Petar Lukendić - Šarić, Marijan Malegurević, Juraj Peić, Ilija Peić, Lovro Peić, Ilija Poljajović, Juraj Puzić, Franjo Rajčić, Tadija Stantić, Josip Sapundžić, Josip Šimokov, Albe Stipić, Jakov Suknović - Gabrić, Josip Temunov, Albe Tomković, Šimun Tumbasević, Stjepan Vidaković, Grgur Vojnić, Luka Vojnić, Jeronim Vuković, Ignacije Vuković, Marko Vujević i Mihovil Vujević. („Subotička danica“ za 1839. godinu)
Ne samo matice, nego i druga važna pismena i povelje očito govore u korist Hrvata
Poslije svečanog proglašenja kraljevskih povlastica kraljevski komesar Andrija Vlašić primi i zaprisegne 4. rujna 1779. godine sav senat, izabrane općinare, 118 plemića i još nekoje viđenije stanovnike i zanatlije za prve slobodne građane slobodnog i kraljevskog grada Subotice, a sa svim pravima i povlasticama.
Slijedećih dana sve do 11-tog rujna primao je i zaprisizao kraljev komesar nove slobodne građane tako da je broj prvih slobodnih građana 1779. godine iznosio 720.
Po narodnosti je bilo Hrvata 542, Srba 37, druge narodnosti (Slovaci, Mađari, Švabi) 141. (Ivány István, Szobadka Története I. i II. sveska)
U Subotici u stara vremena Hrvati su bili u većini. Po pravdi i zakonu vladali su i upravljali svojim gradom. To nam najbolje svedoči imenik gradskih poglavara. Neka vide i unuci, da njihovi djedovi nijesu samo prosti težaci nego i poglavari grada.
Gradski suci za vrijeme varošice od 1743. - 1778. godine
Od 31. srpnja 1743. i 44. godine Stjepan Vojnić, 1745. i 46. godine Grgur Križanović, 1747. Mihovil Baćin, 1748. i 49. godine Toma Rudić, 1750. i 51. godine Ivan Vojnić, 1752. Grgur Križanović, 1753. Toma Rudić, 1754. i 55. godine Luka Vojnić, 1756. i 57. godine Petar Mukić, 1758. i 59. godine Ivan Vojnić, 1760. i 61. godine Jeronim Vuković, 1762. i 63. godine Luka Vojnić, 1764. i 65. godine Toma Rudić, 1766. i 67. godine Josip Vizin, 1768. i 69. godine Jeronim Vuković, 1770. i 71. Luka Vojnić, 1772. i 73. godine Josip Mamužić, 1774. i 75. godine Petar Jozić, 1776. i 77. godine Luka Vojnić, 1778. godine Josip Mamužić. (Ivány István, Szobadka Története II. sveska)
Prvi saborski poslanici
Na Sabor održan 1790. i 91. godine u Budimu Subotica šalje kao prve svoje poslanike Antuna Parčetića i Ivana Sučića, a na Sabor održan od 20. svibnja do 26. lipnja 1792. godine Antuna Parčetića i Bruna Skenderovića. (Ivány István, Szobadka Története II sveska)
Najstarije javne isprave u Subotici koje se još mogu pronaći pisane su ili latinski, koji je u ono doba bio književni jezik, ili hrvatski latinicom. Najstarije isprave u arhivi grada Subotice sastavljena su u dva jednaka primjerka latinski i hrvatski, a to je:
Pogodba
Megyu Nemeschi szent-marisnaznaki szjedne sztrane ij varosi isztog miszta sztruge sztrane podpiszani ucsinyena ij u tvrgyena. Itd...
Dano u Pesti na dan 6-ga Novembra miszesza 1748. godine.
Toma Rudić općinski sudac Luka pl. Bukvić
Grgur Križanović senator Luka pl. Vojnić
Marko Skenderović senator Ivan pl. Vojnić
Josip Vizin općinski kom Grgur pl. Vidaković
Ilija Crnković općinar punomoćnici
Ivan Francišković općinar
Nikola Szagmeister općinar
Dragocjeno je i svjedočanstvo za hrvatstvo Subotice i:
Kraljevski Privilegijum
Plemenitog Ciha Saracskog, Gombarskog i Shtranagarskog od godine 1777..
...Na znanye svima, kojese doticse dajemo da za virne Nashe Stanovnike i Majstore Saracse, Gombare i Uxare u Varoshi Szent Marinskoj Babskoj derxavi Stojtyue..itd
U Becsu dana 31.-og Maja miszeca, godine 1777-me.
Maria Teresia m. P.
Groff Franyo Eszrerhazi m.p.
Josip Jablanczy m. p.
Ovaj Privilegij je istavljen u dva istovjetna primjerka na latinskome i hrvatskome, a čuva se sa još drugim važnim dokumentima na hrvatskom jeziku subotičkog zanatskoga života u arhivu Zanatskog udruženja u Subotici.
Prvi župnici
Sa privilegijem slobodnog kraljevskog grada dobila je Subotica dužnost da se brine i stara o katoličkoj crkvi. Dobila je ujedino i pravo da bira župnike. Župnici su bili: dr Stjepan Ranić od 1778. 1793., Ivan Lukić od 1793. 1797., Pavao Sučić od 1803. 1816., Antun Šarčević od 1823. 1831. (Tomasi G: A szabadkai r. kat. Foplebania tortenete.)
** Ive Prćić: „Subotica i Bunjevci“, Subotica 1936. godine
Iz knjige: „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“