Potrebno je voditi računa o vrsti hrane, učestalosti uzimanja obroka, kontroli tjelesne težine, te fizičkom radu, kretanju, odnosno tjelovježbi. 

Pri zajedničkom konzumiranju hrane, ima se priliku njegovati unutarobiteljske i prijateljske odnose.

Pojedini sastojci hrane ulaze u naše stanice, imaju najbliskiji odnos s našim tijelom, pa čak možemo reći da neki elementi nakon prerade i metabolizma postaju dio toga tijela.   

 

     

 

Treba uvijek paziti da hrana ne bi bila pokvarena, pri čemu se u njoj nalazi mnoštvo opasnih bakterija. To se češće događa kada nije svježa, kada je provela određeno vrijeme izvan hladnjaka, pa i u hladnjaku koji nije imao baš jako nisku temperaturu.

Poželjno je izbjegavati, koliko god je to više moguće, hranu koja sadrži pesticide i konzervanse. 

Vlastitom proizvodnjom voća i povrća znamo što jedemo, ostajemo pošteđeni brojnih štetnih dodataka, a usput provodimo itekako potrebnu tjelesnu aktivnost na svježem zraku.

Sve voće i povrće treba prije upotrebe dobro oprati, a nekoje, poput grožđa, valjalo bi određeno vrijeme držati nakvašeno, da se kemikalije nanešene za vrijeme prskanja, bolje rastope i skinu.

Jabuke, kruške i sl. treba oguliti, osim ako smo ih proizveli u vlastitom vrtu bez upotrebe pesticida.

Za kvalitetu hrane bitna je i vrsta ambalaže. U tom smislu, najbolje je staklo, dok se iz plastike, pa i iz one koja je prozirna i tvrda, a široko je proširena u upotrebi, s vremenom ipak izlučuju neki otrovi.

Ovdje se nećemo zadržavati na pojedinim bolestima koje zahtijevaju posebnu prehranu - dijetu. Nećemo govoriti niti o specifičnosti prehrane za pojedine uzraste.

Govorit ćemo o takvoj prehrani koja reducira unos štetnih sastojaka, a pomaže u čuvanju organizma da ne oboli od brojnih bolesti. Osobiti utjecaj možemo imati na sprečavanje sljedećih bolesti: šećerna bolest, visok krvni tlak, debljina, arterioskleroza povezana s moždanim i srčanim udarima, rak, itd.

Hrana treba biti raznolika, po mogućnosti svježe priređena, a u količini ne treba pretjerivati. Treba nastojati da bi što veći dio unešene hrane pripadao onoj koja je dobivena od cjelovitih žitarica. To znači da bi bijeli kruh trebalo zamijeniti s crnim i s onim koji je ispečen od brašna dobivenog od cjelovitog zrnja. 

Umjesto masti životinjskog porijekla i tvrdih biljnih masti, poželjno je koristiti biljna ulja i to ona dobivena hladnim prešanjem. U svakodnevnoj prehrani bi trebalo dati prednost maslinovom ili bučinom (bundevinom) ulju. U takvom ulju ima prilično vitaminima A, E i tzv.  polifenola. Oni imaju antioksidativna svojstva i čuvaju nas od štetnog djelovanja slobodnih radikala. 

Lecitin iz maslinovog ulja pomaže u preradi masti i šećera. Ovo ulje ima visok postotak nezasićenih masnih kiselina, koje sprečavaju razvoj ateroskleroze.

Korisne su mahunarke i razni orašasti proizvodi, djelomično obrano mlijeko i mliječni proizvodi koji nemaju pretjerano masnoća.

Kada je riječ o mesu, može se napomenuti da najmanje štetnih sastojaka ima u morskoj ribi. Međutim unos proteina iz riječne ribe, iz nemasnog, bijelog mesa i jaja imaju znatnu prednost prema tzv. „crvenom“ mesu govedine, svinjetine i sl.

Važno je ograničavati unos masti, šećera, kolača, slatkiša i proizvoda od bijelog brašna, te uzimati manje slanu hranu nego što je to u prosjeku danas slučaj. Međutim, osobe koje se bave većom tjelesnom aktivnošću i športom, pogotovo koje gube sol znojenjem, te u vrijeme vrućine, mogu imati ozbiljne teškoće ako ne unesu dovoljnu količinu soli.

Bolje je zaslađivati hranu smeđim nego običnim - bijelim šećerom.

Preslana hrana može s vremenom dovesti do visokog krvnog tlaka, a on doprinosi ranijem i bržem razvoju arterioskleroze, moždanim i srčanim udarima, te slabljenju srčane funkcije.

Odrasle osobe, pogotovo one koje nedovoljno fizički rade, u prosjeku u našoj domovini jedu previše. 

 Međutim, u školskoj dobi, u vrijeme tjelesnog rasta i razvoja, mnoge osobe imaju zdravstvene teškoće zbog pretjeranih dijeta. U ovoj dobi se često susreće negativna pojava da neki učenici prekasno idu spavati, pa se ujutro teško probude i nažalost si ne nađu dovoljno vremena za doručak. Pođu u školu gladni, pa zbog smanjene razine šećera u krvi teže prate nastavu, budu nemirniji, skloni konfliktima.

 Za vrijeme odmora pođu kupiti neku hranu koja obično nije svježa, ili obiluje raznim konzervansima, umjetnim bojama, pojačivačima okusa i sl. Nije dobro navići se na prehranu po restoranima brze prehrane.

 Umjesto tog stila života, treba dati prednost svježoj hrani koja je priređena u vlastitoj obitelji, te doručkovati kod kuće, prije polaska u školu ili na posao. 

Cjelokupni dnevni unos hrane, trebalo bi podijeliti u 5 - 6 manjih obroka. U međuobrocima bi trebalo jesti sušeno voće u dnevnoj količini jedne šake. Dnevno bi trebalo jesti pet ili više obroka voća i povrća.

Doručak bi trebao biti najvažniji obrok, a večerati bi trebalo skromno i to 2 - 3 sata prije spavanja.

Općenito govoreći, dobro je koristiti onu hranu koja se može jesti svježa, bez termičke obrade. Kuhana hrana je zdravija od one pečene.

 U „reš“ pečenoj i dimljenoj hrani nalazi se povećana količina kemikalija koje izazivaju rak.

Rak dojke, probavnih organa, prostate i jajnika je češći kod osoba koje jedu hranu bogatu mastima.

Treba znatno ograničti upotrebu kofeina i alkohola.

Kućna plijesanj sadrži otrove koji potiču nastanak raka.

Treba izbjegavati hranu iz restorana brze prehrane, kao što su pečeni krumpir i hamburgeri. 

U tim restoranima se obično isto ulje koristi za višekratno pečenje krumpira, pa se pojavljuju kancerogeni akrilidi.

Nagli unos visoko kalorične hrane, kao što je to npr. u restoranima brze prehrane, potiče pojavu arterioskleroze i inzulinsku rezistenciju, koja s vremenom može imati utjecaj na pojavu šećerne bolesti. 

Iako soja ima brojne korisne sastojke, ona ipak ima i svoju ozbiljnu negativnost, a to su fitoestrogeni, koji su vrlo slični ženskim hormonima. Oni štetno djeluju na plodnost muškarca, a mogu dovesti i do tjelesnih odstupanja u razvoju. Soja se nalazi u većini salama i pašteta i u brojnim drugim proizvodima.

Treba što više izbjegavati umjetno sladilo aspartam koje je prisutno u brojnim bezalkoholnim i niskokaloričnim pićima koja proizvođači uporno reklamiraju jer je jeftinije od šećera. Ima ga čak i u nekim žvakaćim gumama. Naime, aspartam za vrijeme metabolizma prelazi u vrlo opasan otrov formaldehid.

Gazirana pića, pa i ona najpoznatija, zakiseljavaju organizam, smanjuju razinu kalcija i osobe koje ih znatnije uzimaju, sklonije su prijelomima kostiju.

Od rakova brojnih organa čuva nas hrana bogata vitaminima A, C, E, itd.

Vitamin A, odnosno njegov kemijski prethodnik karotin se nalazi u mrkvi, špinatu, krumpiru, šparogama, buči, marelici, itd.

Vitamin C je prisutan u svježem voću i povrću, ali propada pri termičkoj obradi hrane.

Vitamina E ima u biljnim uljima, pogotovo onima od suncokreta, u pšeničnim klicama, jajima, mlijeku i margarinu.

Obojeno bobičasto voće, naročito ono tamne boje, poput borovnice, kupine, crnog ribizla i grožda, ali također jabuke i trešnje, sadrže flavonoide koji nas također čuvaju od raka.

Protiv raka djeluje i likopen iz rajčice, lubenice, mrkve i crvene paprike.

 

Opširnije u Hrvatskim novinama broj 37 u tiskanom i pdf izdanju, strana 8-9