Društveni mediji promijenili su način na koji ljudi komuniciraju.

Možemo sada ostati u stalnom kontaktu sa stotinama,ili tisućama ljudi, znamo da osobno možemo imati do pet tisuća takozvanih prijatelja, čak i onih koje rijetko vidimo osobno. Imati nekoliko tisuća prijatelja zar nije PRIVID?   

 

Web-lokacije društvenih medija pružaju mjesta na kojima ljudi mogu stvoriti lice koje žele vidjeti svijet.

Utjecaj društvenih medija na društvo potaknuo je istraživače da istraže je li njegov učinak pozitivan ili negativan. Nalazi su pomiješani, pokazujući i koristi i padove na korištenje web stranica društvenih medija. Jedno područje fokusiranja u ovim studijama jest utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje. Kao i svi aspekti života uvijek ih gledati možemo sa dobre i loše strane. U ovome Članku ću reći nešto više o Facebook-u kao društvenoj mreži koja može biti kao „soba psihoterapije“ za mnoge, te i onu drugu negativnu stranu da isto tako mnogim korisnicima korištenje Facebook-a donosi ovisnost, nervozu,anksioznost, lažna obećanja, itd..

 

Soba za psihoterapiju Facebook?

U jednome članku sam pročitala da su najbolja mjesta za psihoterpiju razne čekaonice,od „stomatološki ordinacija, sjedenja gledanja utakmice jedno pored drugoga, čekanje na zdravstvene preglede“, gdje ljudi počnu pričati jedno sa drugim. Što je jako bitno u ovom i ovakvim razgovorima je nekoliko komponenti,od onih da kao ljudska bića lakše ćemo reći nepoznatoj osobi svoju tegobu/e, negoli čak i svojim najbližima. Isto tako ova vrsta komunikacije je povezana sa gestikulacijom govora tijela tzv. “ body language“, dok pričamo gledamo jedno u drugoga,što nam produbljuje odnos i daje nam veće i višu dimenziju osjećaja lagodnosti.

Nažalost ovo ne možemo reći da se događa na društvenim mrežama. Mi Facebook koristimo u razne svrhe, od poslovnih, ljubavnih, istraživački, itd., ali jedno ima zajedničku komponentu, a to je komuniciramo u virtualnom svijetu.  

Kako Facebook pomaže ljudima sa raznim tegobama?

Na društvenoj mreži Facebook mi kao što sam rekla možemo imati pet tisuća prijatelja ( i koliko želite pratitelja), no idem suziti ovaj broj na one ljude kojima ova društvena mreža pomaže. Recimo ljudi koji otvore različite vrste „grupa“,u koju mogu ući osobe koje zanima tematika npr. “samohrane majke“, gdje u grupi možete funkcionirati na način da svoje probleme, ideje, sugestije, itd. kažete onim ljudima koji imaju iste ili slične tegobe. Ovdje smatram da ova društvena mreža, Facebook, može pomoći, ljudi će se nakon što kžu svoje tegobe, ispričaju se, podijele priču itd osjećaju se bolje, superornije, dobiju čak i dozu samopouzdanja, itd. Kao socijalna bića potrebno je da nekome ispičamo svoje priče, tegobe, tražimo savjete i slično, zbog toga moramo pripaziti koliko vremena trošimo na korištenje Facebook-a, dali nam oduzima našu privatnost, povećava li nam rezainu napetosti, stresa, anksioznosti. Da bi imali kontrolu nad ovom društvenom mrežom jako je bitno postaviti sebi granicu do kada i koliko možemo ići.

Anksioznost – loša strana Facebook-a?

Loša strana Facebook-a u ovome tekstu će biti najviše usredotočena na istraživanja koja su rađena sa ciljem da se vidi koliko Facebook stvara ovisnost, anksioznost, depresiju i općenito raspoloženje.

Nedavna istraživanja pokazala su da korištenje društvenih mrežnih mjesta, naime Facebook, može povećati razinu stresa ljudi, izazvati anksioznost i negativno utjecati na osjećaj samopoimanja osobe. Korištenje tih stranica može čak uzrokovati da osoba razvije poremećaj mentalnog zdravlja ili pogorša postojeću. Društveni mediji čak imaju snagu za brzo širenje raspoloženja širom svijeta.

Izrada profila omogućuje osobi da odluči točno kakvu sliku predstaviti drugima. Za neke ljude to može dovesti do gotovo opsesije. To bi moglo odražavati samopoštovanje osobe, prema jednoj studiji.

Ova je studija pogledala povezanost samopoštovanja osobe i koliko vremena je proveo na održavanju profila, a posebno o tome što su radili kako bi stvorili svoju online osobu. Oni s nižim samopoštovanjem brinuo se o onome što su drugi objavili o njima na Facebook-u i imali veću vjerojatnost ukloniti određene postove kako bi osigurali da njihov profil ostaje odraz slike koju su htjeli prikazati. Mogu čak i očistiti Facebook i ostale mrežne web stranice kako bi se osiguralo da nema negativnih primjedbi ili nezamislivih fotografija. Nasuprot tome, oni s visokim samopoštovanjem provode vrijeme stvaranja vlastitog profila, dodavanjem slika i informacija o sebi kako bi svijetu pokazali svoju krajnju osobu.

Druga studija pokazala je da Facebook povećava razinu anksioznosti ljudi tako što im se čini neprimjerenim i stvara višak brige i stresa. Društveni mediji pružaju stalna ažuriranja. To potiče mnoge ljude da kontinuirano provjeravaju svoj status i obavještavanje na mobilnim uređajima. Neki ljudi osjećaju stalan poticaj za provjeru ažuriranja, samo osjećaj olakšanja kada isključujete mobilni uređaj. U ovoj studiji, više od polovice ispitanika osjećalo se nelagodno kad nisu uspjeli pristupiti svojim društvenim medijima i računima e-pošte.

Dodatno, dvije trećine su imale poteškoća s spavanjem zbog anksioznosti i drugih negativnih emocija nakon što su koristili mjesta. Stalno ažuriranje također je dovelo do mnogih ispitanika da se često uspoređuju s drugima, što dovodi do osjećaja neprikladnosti. Ova anksioznost i briga stvaraju kronični stres koji bi mogao dovesti do zdravstvenih problema, uključujući probleme mentalnog zdravlja.

Facebook također može povećati količinu socijalne anksioznosti koju osoba ima na sastanak netko po prvi put, prema drugoj nedavnoj studiji. Prije ove studije, stručnjaci su pretpostavili da bi za one s društvenom tjeskobom, gledanje osobe Facebook-a ili drugog društvenog medija profil prije sastanka mogao pomoći ublažiti neke od njihovih osjećaja nervoze. Pregledavanje nečijeg društvenog medijskog profila način je da upoznate nekoga prije nego što se upoznate s njima. Druge su studije pokazale da ljudi s društvenom anksioznomšću preferiraju komunikaciju s ljudima putem Interneta, a ne osobno, tako da bi izgledalo kao da bi to bio idealan način za pokretanje odnosa.

Tim istraživača izvodio je eksperiment kako bi provjerio je li pregledavanje profila korisnika osobe prije nego što je osoba izvučena iz slike smanjila razinu anksioznosti. Istraživači su proučavali razinu socijalne anksioznosti od 26 studentica u dobi od 18 do 20 godina koristeći Interaction Anxiousness Scale (IAS).

Sudionici su morali stupiti u interakciju s drugim učenikom u jednom od četiri slučajno dodijeljena stanja, dok je njihova reakcija na kožu (koja pokazuje psihološko uzbuđenje tijela) mjerena elektrodama na prstenu i indeksu. Uvjeti su uključivali samo Facebook (memoriranje lica učenika samo s profila), licem u lice (sudionik je proučavao lice studenta u istoj sobi), licem u lice i Facebook (proučite Facebook fotografije, a zatim sastanak osoba) i osobno na Facebook (susrećući osobu licem u lice, a zatim pronaći svoju sliku na Facebook-u). Nakon što su se upoznali s drugom osobom, na jednom od ovih četiri modela morali su identificirati i kružiti učenika u četiri različite skupine slika.

Istraživači su otkrili da su sudionici koji su prvi put bili izloženi drugom studentu putem Facebook-a i tada su ih morali osobno upoznati, imali su povećanu psihičku uzbuđivanje, što znači da su bili više zabrinuti. Istraživači nisu potpuno sigurni zašto bi to moglo biti slučaj. Pretpostavljaju da bi to moglo biti zbog sudionika koji izrađuju usporedbe između ostalih studenata i samih pri pregledavanju Facebook profila. Sudionici se također počeli osjećati sigurnijima, ali su se počeli osjećati nervozni, znajući da moraju susresti osobu u stvarnom životu jer je već postojala osnova za poznavanje osobe.

Istraživanje je bilo ograničeno, jer nije odražavalo situacije u stvarnom svijetu i uključivalo je samo susrete s istim spolom. Stoga je potrebno više istraživanja.

Facebook također ima moć utjecaja na raspoloženje, pa čak i širi raspoloženje globalno, prema nedavnoj studiji. Istraživači su se usredotočili na vremenske obrasce i njihov utjecaj na raspoloženje osobe. Otkrili su da, kada je kišilo na jednom mjestu, zbog čega se ljudi osjećaju smireniji i naknadno objavljuju negativne komentare, to je uzrokovalo porast loših raspoloženja ljudi koji su bili prijatelji s tim ljudima na Facebook-u, ali su živjeli dalje, na mjestima gdje nije bilo kiše.

Isto tako, osobe čiji su prijatelji objavili ažurirane statusne podatke, također su imali pozitivnije raspoloženje, barem odraženo njihovim statusnim postovima. Istraživači su utvrdili da je za svaki negativni post imao dodatnih 1,29 negativnih postova od normalne u društvenoj mreži te osobe. Sretni postovi imali su još jači učinak, uz svaku optimističnu izjavu koja uzrokuje dodatnih 1,75 pozitivnih postova na društvenoj mreži. Valja napomenuti da su neki od tih istraživača zaposlenici Facebook-a.

Može li Facebook nas učiniti jadnim i bijednim?

Druga studija otkrila je da Facebook zapravo može učiniti ljude bijednim. Istraživači su istraživali 82 mladih, čestih korisnika Facebook-a, 53 muškaraca i 29 muškaraca. Poslane su tekstualne poruke s vezama na online ankete koje su upitale kako se osjećaju, bez obzira na to jesu li zabrinute, ako se osjećaju usamljeno, koliko često koriste Facebook i koliko često su izravno stupile u interakciju s ljudima.

Istraživači su otkrili da kada su sudionici povećali korištenje Facebook-a, njihovo stanje blagostanja je odbijeno, dok su oni koji su povećali količinu vremena koje su proveli s ljudima licem u lice imali veći osjećaj dobrobiti. Nije bilo naznaka da su ljudi koristili Facebook više kada su se već osjećali deprimirani ili da postoji veza između osamljenosti i Facebook-a; to su bili neovisni prediktori.

Ovo su samo uzorkovanje studija o negativnim učincima web stranica društvenih medija na korisnike. Iako mogu uzrokovati probleme, ta mjesta također imaju pozitivan učinak na ljude. Može pomoći psihologima pratiti mentalno zdravlje pacijenata, širiti svijest o pitanjima (uključujući poremećaje mentalnog zdravlja), povezati ljude jedni s drugima i učiniti svijet malo manjim, kažu iz Psyhchcentrala.

Iako postoje mnoge prednosti, važno je zapamtiti moguće poteškoće s društvenim medijima i njihovu upotrebu kako bi se pomoglo ljudima koji su ugroženi mentalnim zdravstvenim problemima kao što su anksiozni poremećaji ili depresija, da ne razvijaju ili pogoršavaju postojeće probleme uslijed koristiti.

Najbolji način da svatko može iskoristiti prednosti ovih web mjesta, a smanjivanje manjkavosti manjkavosti je umjeravanje njegove uporabe i održavanje razine odvajanja.

Kolumna Žane Alpeza