Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ tijekom postojanja i rada čuvar je indetiteta bačkih Hrvata. Udruga koja djeluje u oblasti kuture, umjetnosti i znanostii od osnutka 1970. dijeli sudbinu subotičkih Hrvata koji su su trpljeli zbog toga što čuvali hrvatsko ime i indetitet.
Nakon političke osude članova Matica hrvatska iz naslova im je skinut pridjev hrvatski 1973., ali su subotički Hrvati pokazali da kada su strpljivi mogu ostvariti svoje ciljeve.
Osnutak
Hrvatski intelektualci iz Subotice koji su koji su organizirali i vodili Dužijancu 1968. i 1969. Kada je na njoj bilo više desetina tisuća posjetitelja koncem 1969. uočili su da treba osnovati neku ustanovu koja će stalno raditi na prikupljanju, proučavanju, njegovanju i promicanju kulturne baštine bačkih Hrvata te osigurati uvjeta za nove oblike i sadržaje kulturnoga stvarateljstva.
Tako je 14. prosinca 1969. skupina subotičkih hrvatskih intelektualaca osnovali su inicijativni odbor na čelu s Nacom Zelićem za osnivanje hrvatskog društva. Pripremili su dokumentaciju i sve potrebne suglasnosti društveno političkih organizacija.
18.siječnja 1970. osnovali su Hrvatsko kulturno – umjetničko društvo Bunjevačko kolo' u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Bilo je 354 člana osnivača.
Društvo se bavilo okupljanjem hrvatske mladeži i organiziranjem hrvatskih kulturnih manifestacija u Subotici. Ime Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo« je predložio Marko Peić. Iako su neki primijetili da zašto bi se zvalo "Bunjevačko kolo" ako je hrvatsko, budući da su to smatrali nespojivim, ime je onda usvojeno. Kad je HKUD napokon osnovan, bio je nakon 1956. prva i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici, a takvom je ostala i dvadesetak godina poslije.
Za predsjednika je izabran Ivo Stantić, a dopresjednici Josip Stantić i Pajo Pavluković.
Sljedeće je godine HKUD Bunjevačko kolo organiziralo Veliko prelo.
Gušenje hrvatskog proljeća i ukidanje hrvatskog preznaka
Nakon političke osude hrvatskih proljećara, osuđena je Matica hrvatska u SR Hrvatskoj, progon je krenuo po drugim republikama, a s malim pomakom, na udar su došli Matičini članovi u HKUD Bunjevačkom kolu. Početkom 1972. sastavljen je popis članova Matice hrvatske. Ti su ljudi izbačeni iz članstva HKUD Bunjevačkog kola zalaganjem Općinskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN) i aktiva članova Saveza komunista (SK). Čistka je bila strašna. Od 645 osoba, isključili su 416, 64% članova. Neki su članovi iščlanjeni, a neki su ostali bez posla ondje gdje su bili radili. Oni koji su bili i članovi MH i HKUD Bunjevačko kolo te oni koji su bili nacionalno osobito aktivni, trpjeli su ozbiljne progone. Svi su takvi bili izbačeni, posebice uglednici i ini poznati.
Progon svega hrvatskog nije stao na tome. Uslijedila je dirigirana skupštini HKUD Bunjevačko kolo koja se održala 24. lipnja 1973. godine na kojoj je odlučila izbrisati pridjev „Hrvatsko“. Dotadašnja je uprava, jasno, smijenjena.(izvor: Wikipedija.hr)
Društvo je 1990. ponovno preuzelo organizirati Veliko prelo i Dužijancu. Čak se pokušalo vratiti pridjev hrvatski na izvanrednoj skupštini održanoj 4. listopada 1990. godine. Članstvo folklorne i glazbene sekcije se protivilo i sjednica je prekinuta. 4 mjeseca poslije, nastavljena je. Održana je 24. veljače 1991., u Statut se unijelo odredbu da KUD mora razvijati i njegovati kulturne tradicije i običaja Hrvata-Bunjevaca i drugih naroda i narodnosti. Opet su se protivili neki članovi folklorne i glazbene sekcije.
Dugo se razmišljalo o vraćanju hrvatskog imena. Na skupštini društva koja se održala 18. lipnja 1995., KUD-u Bunjevačko kolo vraćen je pridjev "hrvatski" u ime, a društvo je preustrojeno u kulturni centar.