Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo (HKPD) "Matija Gubec" iz Rume, je jedno od najstarijih društava sa hrvatskom nacionalnom odrednicom iu Vojvodini. Osnovano je 1903. godine, i do danas radi bez prekida.
Društvo je 2017. godine bilo domaćin 15. Međunarodnog susreta društava koja nose ime “Matija Gubec”, nastupilo je sedam društava koja nose naziv “Matija Gubec” iz Zagreba, Sotina, Gornje Stubice, Donjeg Miholjeca, Slavonskog Kobaša, Tavankuta i Rume.
Nositelja rada društva je Veliki tamburaški orkestar, koji u punom sastavu broji 32 člana. Zahvaljujući upravo ovom orkestru, Ruma je postala festivalski grad, jer je društvo "Matija Gubec" jedno od osnivača "Festivala muzičkih društava Vojvodine". Orkestar je sudjelovao na svim dosadašnjim festivalima, i tom prilikom osvojio 12. zlatnih, 6. srebrnih, i 3 brončana plaketa. Orkestar je također i jedan od osnivača "Festivala Jugoslovenske tamburaške glazbe" u Osijeku. Danas je to "Festival Hrvatske tamburaške glazbe", na kome je nositelj dvije srebrene, i dvije brončane plakete.
Značajnije nastupe su održali u koncertnoj dvorani "Lisinski" u Zagrebu 2002. godine, na manifestaciji "Srijem Hrvatskoj", zatim cjelovečernji koncert u dvorani "Siget" 2003. godine, također u Zagrebu, kao i cjelovečernji koncert u Zaprešiću, i Vukovaru. Nastupili su na "Vinkovačkim jesenima", i raznim susretima srodnih društava. Orkestar je u ljeto 2005. snimio CD, u studiju "M" Radio Novog Sada, sa 21 kompozicijom Josipa Jurce, a "Sremska televizija" je snimila 12 spotova od snimljenog materijala.
Povijest Rume je vezana za Hrvate
Hrvatski Breg se formira kao selo 1805. godine. Tada dolaze hrvatske obitelji Galar, Gunjak, Mišak, Jambrec, Štimac, Banović i druge naseljavajući Krivu ulicu. Nova Ruma nastala je naporima obitelji Pejačević da u zaleđu Vojne granice, naseli opustošeni Srijem.
Napore hrvatskog naroda potiče grupa intelektualaca okupljenih oko "Rumske čitaonice". U trenutku osnivanja 6. ožujka 1894. godine na čelu Čitaonice je dr Josip Paus, rumski župnik i začasni kanonik Rimokatoličke crkve Uzvišenja sv. Križ u Rumi. U kolu naprednih intelektualaca tog doba nalaze se dr Rikard Plemić, Koloman pl. Jančo, M. Vuković, Anton Muha i Slavko Urbani-tajnik, Mernik M. Krstić, Tomo Okrugić, učitelj Dragutin Hekman, Ilija Topalović magistar farmacije i dr. U Rumi su radili: Rudolf Flašmen, Ivo Zorić, Đorđe Muačević, dr Pol, dr Sava Ulmanski, Emil Popović-Pecija, ing. Ricofi, Mirko Purgar i mnoge druge ličnosti koje su dale pečat razvoju Rume.
Do Prvog svjetskog rata vlastelinske dobro Pejačevića u Rumi dostiže zavidnu razinu u proizvodnji sjemena osnovnih ratarskih kultura-pšenice i kukuruza. U ovakvim ekonomskim uvjetima dolazi do formiranja "Hrvatske seljačke zadruge" u Rumi 15 ožujka 1903. godine. Prvi predsjednik je bio Đura Benčić, a potpredsjednik Mijo Mlađenović, kapelan crkve Uzvišenje sv. Križa. "Zadruga" osnovana je uz pomoć "Poljobanke" iz Zagreba i župnika dr Jose Pausa, koji župnu sesiju od 34 lanaca daje pod povoljnim uvjetima za obradu sedamnaestorici zadrugara.
Na dan potpisivanja ugovora o ustupanju župne sesije zadrugarima, 4 listopada 1903. godine, potpredsjednik Hrvatske seljačke zadruge i kapelan dr Pausa upoznaje Skupštinu da su neki osnovali "Pučku čitaonicu". Oko "Pučke čitaonice" okupljaju se zemljoradnici i zanatlije. Njihovo okupljalište je na Bregu.
Neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, 11. svibnja 1903. godine, osnovana je “Hrvatska ratarska čitaonica”. Tjedan dana nakon osnivanja "Pučke čitaonice" Hrvati na Bregu 20. svibnja 1919. utemeljili su Hrvatsko pjevačko društvo "Jedinstvo". Oba društva u Bregu rade uz pomoć "Hrvatske seljačke zadruge".
Osnivači “Hrvatske ratarske čitaonice” bili su: Bačević Marko, predsjednik, Andrija Pil, potpredsjednik, Albert Lovasić, tajnik i blagajnik Ilija Galar. Odbornici su: Antun Banović, Adam Lanc, Ivan Bodor, Nikola Bodor i Marko Štimac. Nadzorni odbor: Steva Štimac, Steva Rakoš i Josip Matešić.
Aktivnošću “Hrvatskog sokola” pokrenuta je akcija za izgradnju “Hrvatskog doma” na sadašnjoj lokaciji. Desetog listopada 1920. godine gruntovni vlasnici “Hrvatskog doma” postali su : Hrvatski sokol, Hrvatska čitaonica, Hrvatska ratarska čitaonica, Hrvatska seljačka zadruga, Hrvatsko pevačko društvo “Jedinstvo”.
Od svih ovih Društava djeluje danas jedino još Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” kao pravni sledbenik “Hrvatske ratarske čitaonice” i HPD “Jedinstva“.
Priredila J Dulić