Djevojke koje su plele krunu za „Dužijancu“ nastojale su je što ljepše oplesti. Krune su svojim oblikom izgledale kao krune vladara. Ovo je bio ozbiljan početak rada sa slamom. Tako je Kata Rogić 1946. godine izradila kalež od slame a već sljedeće godine i pokaznicu (sakrament). Uz Katu Rogić pojavljuju se u Đurđinu Marija Ivković Ivandekić i Matija Dulić, u Bikovu Teza i Mara Vilov, u Žedniku sestre Ana, Teza i Đula Milodanović, u Tavankutu Marga Stipić i Anica Balažević.       

Po jedanaesti put Istorijski arhiv Subotica  priređuje međunarodnu arhivističku konferenciju - subotičke arhivske dane. Ovoga puta tema o kojoj će se izlagati je - O promeni imperiuma 1918. godine kroz arhivsku građu. Prijavljeno je 14 referata, istaknutih arhivista i istoričara iz zemlje i inostranstva.                   

Podizanjem gradske zastave i svečanom sjednicom Skupštine grada, na kojoj su uručene diplome i plakete zvanja Počasni građanin i priznanja „Pro urbe“, obilježen je Dan grada Subotice, 1. rujna. Program proslave Dana grada Subotice održao se od 29. kolovoza do 2. rujna.            

Franjevačka organizacijska i državnička sposobnost te utjecaj među Hrvatima bio je toliki da je njihov poziv na iseljavanje naišao je na veliki odziv u narodu 1686. godine, a o tome svjedoče vjerodostojni povijesni podaci.       

Prvi izbori gradskog magistrata obavljeni su 21. rujna 1779. godine poslije prve svete mise, kojoj su svi prisustvovali. Izabrano je 60 općinara, kojih imenik nisam nažalost uspijo pronaći. Prvo je izabrano poglavarstvo ovo: Gradski sudac: Luka Vojnić. Senatori: Josip Mamužić, Toma Rudić, Petar Jozić, Šimun Prćić, Ilija Poljaković, Ivan Sučić, ujedno i gradski kapetan, Šimun Romić, Adalbert Kopunović, Stjepan Kujundžić, Grgur Kopunović, Martin Mamužić i Nikola Szaghmeisszter.             

U Suboticici je 15. kolovoza Bunjevački nacionalni savjet (BNS) obilježio „Dan Dužijance“, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca.  Obelležavanje „Dana Dužijance” započelo je svečanom povorkom koja je krenula ispred „Bunjevačke matice” do Trga slobode, gdje je odigrano „Veliko bunjevačko kolo”.