Iz knjige: „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“: Izgled stare crkve iznutra

SUBOTICA U SRCU
Typography

Objavljujemo dijelove iz knjige „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ u nakladi udruge Hrvatska nezavisna lista, u kojoj je na 116 strana prikazana povijest franjevačke crkve i samostana u Subotici kako ju je zabilježio o. Paškal Cvekan u knjizi „Subotički franjevački samostan i crkva“ tiskanoj u Subotici 1977. godine.  

 
Pokrajni oltari u staroj crkvi
Osim glavnog oltara u crkvi od 1736. godine nalazilo se još šest „prelijepih“ oltara, kaže samostanski kroničar. Gledano od svetišta crkve prema koru s desne strane prvi je oltar posvećen Majci Božjoj na nebo uznesenoj, drugi je posvećen Presvetom Otkupitelju, zaštitniku Provincije, kojoj je tada Subotica pripadala; treći je podignut u čast Majci Božjoj Žalosnoj. S lijeve strane su bili: prvi je oltar posvećen našem ocu Franji; drugi je posvećen svetom Antunu Padovanskom; treći je podignut u čast sv. Ivanu Nepomuku.
 
Oltar Majke Božje na nebo uznesene
Nabavio ga je gosp. Jakov Sučić, prvi kapetan u Subotici, a pozlatiti ga je dala i oslikati udovica kapetana Sučić. Postavljen je 1738. i posvećen od nadbiskupa Gabrijela Patačić 12. lipnja iste te godine. Da li je oltarna slika bila naslikana u to vrijeme, nije poznato iz samostanskih arhivskih dokumenata. Tek 1841. se spominje da je peštanski slikar Josip Pesky naslikao sliku i za oltar Blažene djevice na nebo uzete. U samostanu se čuvaju dvije slike, koje su mogle biti na tome oltaru. Na jednoj je prikazan prazan Marijin grob i oko njega apostoli. Slika je 133 x 82, platno, ulje, dobro uščuvana i na njoj se slikar potpisao na rubu oplate groba: Pesky Jos. Pinx. Pest. 1841. Druga prikazuje uznesenje Marijino, 120 x 105, platno, ulje, dobro uščuvana, nije potpisan Pesky, a i tehnika se nešto razlikuje od Peskyjeva slikanja. Možda je to prvotna slika s tog oltara? Oltar danas ne postoji.
Oltar Presvetog Otkupitelja 
Oltar Presvetog Otkupitelja, zaštitnika Salvatorijanske provincije danas ne postoji. Nabavljen je 1738., a platio ga je samostanski subrat gospodin Ivan Mačković. Posvetio ga je 12. lipnja 1738. nadbiskup Gabrijel Patačić od Zajezde. S tog oltara je sačuvana oltarna slika, koja prikazuje Preobraženje Kristovo na Taboru. U sredini je Krist preobražen, a sa strane stoje Ilija i Mojsije, a ispod njih tri apostola – Petar, Ivan i Jakov. Njen je format 227 x 125, što odgovara prostoru, gdje se u crkvi nalazila. Naslikana je uljem na platnu, ima oštećenje, ali je inače dobro sačuvana. Posve je slična onoj slici Bl. Djevice uznesene na nebo i ne može biti Peskyjeva, premda u Samostanskoj povijesti (Ib) stoji zapisano, da je i za taj oltar nabavljena oltarna slika.
Oltar Žalosne Gospe 
Oltar Žalosne Gospe, nabavljen i pozlaćen 1750. darežljivošću i velikodušnošću Helene Sučić, udovice kapetana Jakova Sučić, pošto su joj umrla tri sina i u našoj crkvi sahranjena 1747. Nije posvećen. Sačuvana je samo slika, koju je 1841. za taj oltar naslikao Josip Pesky, peštanski slikar. Format slike je 250 x 126, platno, ulje, ima nekoliko manjih oštećenja i jedno veliko. U lijevom uglu posve dolje stoji natpis crnim slovima: Jos. Pesky Pinx Pest. 1841.
Oltar svetog Franje Asiškog 
Oltar svetog Franje Asiškog, koji su 1738. nabavili i platili članovi bratovštine  Trećeg reda u Subotici. Na njemu je bilo pomično svetohranište i 6 svjećnjaka od tuča, koje su nabavili članovi Trećeg reda. Oslikan je i pozlaćen 1741., a posvetio ga je 12. lipnja 1738. Gabrijel Patačić, nadbiskup Kaločki i Bački. Da li je oltar imao oltarnu sliku ili kip, ne zna se, jer s tog oltara nije sačuvano ništa.
Oltar svetog Antuna 
Oltar svetog Antuna, koji je 1738. nabavio gospodin Antun Budinčević, a poslije njegovi nasljednici postali siromašni i bunili su se, kad je taj oltar 1750. dao pozlatiti Luka Bukvić. Na oltaru je bila slika sv. Antuna Padovanskog, koji kleči pred malim Isusom, a nabavio ju je Antun Budinčević, 1739. Ovaj podatak samostanske kućne povijesti (AS u S Ia str. 31) mogao bi poslužiti kao provodič u određivanju starosti slike Preobraženja i Djevice na nebo uznesene, jer slika sv. Antuna što kleči pred djetetom Isusom, postoji u samostanu i pripada tom oltaru, formata je 250 x 126 kao i ona Preobraženja Kristova, ulje, platno, dobro sačuvana, a tehnički jednaka gore spomenutim slikama i nije potpisana po Peskyju kao druge tri oltarne slike. Kućna povijest doduše kaže da je kod Peskyja naručena i slika za oltar sv. Antuna. (A S u S Ib). Oltar je posvetio 12. lipnja 1738. Gabrijel Patačić, nadbiskup. 
Ostao je jedini od svih oltara stare crkve na svome prvotnome mjestu, premda je u prosincu 1903. mjesto starog drvenog oltara došao sadašnji, novi, isklesan od kararskog mramora i blagoslovljen 26. IV. 1904. (AS u S Id str. 34.) Taj mramorni oltar je sigurno najljepši od svih sadašnjih oltara u crkvi. Na podnožju oltara (stipesu) uklesana su dva značajna čuda iz Antunova života: Čudo s mulom, koja se klanja Hostiji i uskrsnuće mrtvaca. Podignut je darovima štovatelja sv. Antuna u Subotici i oko nje, koji su bili tako obilni, da je samostanski kroničar zadivljen velikodušnošću darivatelja s oduševljenjem zapisao da ovako darežljivih štovatelja sv. Antuna nema na cijelome svijetu!
Oltar sv. Ivana Nepomuka 
Oltar sv. Ivana Nepomuka, bio je drven, nabavljen 1746., a pozlaćen 1751. Platio ga je iz posebne ljubavi prema našoj crkvi subrat subotičkog samostana gosp. Ivan Mačković. Nije posvećen bio. I danas ne postoji. S tog oltara sačuvana je samo slika, platno, ulje, format 250 x 126 bez rame, s nekoliko oštećenja. Djelo je peštanskog slikara Peskyja, koji se u lijevom uglu dolje potpisao sitnim slovima u jednoj ravnoj crti: Pesky Pix Pest 1841. Slika prikazuje sv. Ivana Nepomuka, zaodjevena u roketu, kako kleči pred Gospom u molitvi.
Nastavlja se
 
Powered by WordPress.