Subotica u 18. stoljeću: Utvrđenje Szabatke - Subotice

SUBOTICA U SRCU
Typography

Povodom obilježavanja 300. obljetnice osnutka franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici objavljujemo dijelove iz knjige „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ u nakladi udruge Hrvatska nezavisna lista, u kojoj je na 116 strana prikazana povijest franjevačke crkve i samostana u Subotici kako ju je zabilježio o. Paškal Cvekan u knjizi „Subotički franjevački samostan i crkva“ tiskanoj u Subotici 1977. godine.                

 
Utvrđenje Szabatke - Subotice
Među spomenuta utvrđenja - fossata - uz Kanižu, Sentu i Marton, spadala je i Subotica (Szabatka). Ona je bila središte svih ovih spomenutih utvrđenja. Njezin Kaštel kao tvrđavica bio je opasan dvostrukim opkopom.
Prvi je bio unutrašnji oko samog Kaštela, a drugi se protezao sve do sadašnje pravoslavne crkve. Nazivao se izvanjski opkop ili pučki - šanac.
Oba ova opkopa okolo su preplavljivale dvije velike močvare. Prva se protezala Kaštelu na Jug i Zapad prema putu što vodi u Segedin, među vinogadima, a preko koje je napravljen most ili bolje kameni nasip, nasipan iz mnogih ruševina Kaštela, a najviše od onog poprečnog zida u crkvi, kad se ova proširivala (1730. 36.) što se pučki zvao Basát hit. Druga močvara je oplahivala sav onaj prostor što se zove Mlaka, a gdje raste mnogo trstike i šaša.
Oko 1751. jedna od tih močvara je nestala (evanuit) i ponovno se pojavila na višem mjestu gdje je nekada bila suha ravnica. Tako močvarama okružena Subotica bila je sposobna oprijeti se manjim nasrtajima neprijatelja i bila je na to uvijek spremna.
Unutrašnji opkop (palisada) imao je vrata sa strane gradske kuće, gdje su vojnici u ratno vrijeme uvijek držali stražu. 
Brojčano stanje vjernika u Subotici u 18. stoljeću
1731. god. – 1865 sposobnih za ispovijed
1748. god. – 5290 katolika
1767. god. – 7779 katolika, pravoslavnih 1514
1783. god. – 11 000 sposobnih za ispovijed, 600 nesposobnih
1791. god. – 19 786 katolika – svih stanovnika
1798. god. – 26 000 stanovnika
Ovo brojčano stanje u Subotici iznosi Katona (o. c. I. str. 118. 119.) prema statistikama što su ih zapisali nadbiskupi vizitatori. Pod konac 18. stoljeća Subotica - Marija Teresiopolis – spada među najveća naselja Kaločke i Bačke nadbiskupije. Razmjerno se brzo razvijala i njeno stanovništvo raslo. Uz Hrvate - Dalmatince - u Subotici su se naselili - Mađari, Srbi, Nijemci i još neki slavenski narodi.
Od svoga postanka u 16. stoljeću i prije toga, pa do 1744. zzove se Szabatka. Od 1744. 1779. ime joj je Szent Maria, jer joj je Marija Terezija dala neke privilegije. A kad je 1779. proglašena kraljevskim slobodnim gradom, gradski joj je senat u znak zahvalnosti carici Mariji Tereziji, dao novo ime - Maria Teresiopolis.
Primjetio sam, da se u kućnoj povijesti subotičkog samostana od 1912. ponovo zove Szabadka. (Kuć. pov. Sub. sam. Id.) * 
Nastavlja se
 
Powered by WordPress.