Za IPA program prekogranične suradnje Hrvatska –Srbija 40 milijuna eura

SUBOTICA U SRCU
Typography

Subotica, 17. travnja-Konferencija povodom prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija za razdoblje 2014. – 2020., održana je u Velikoj vijećnica Gradske kuće. Na konferenciji je predstavljen Drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata i rezultati prvog poziva Interreg IPA programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije za financijsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska - Srbija namijenjeno je 40.344.930 eura, od kojih 34.293.188 eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 6.051.174 eura iz nacionalnog sufinanciranja.                  

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija provodit će se u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine u okviru programa IPA II, a predstavlja nastavak uspješne suradnje u okviru programa prekogranične suradnje u financijskom razdoblju 2007.-2013.
Ured za upravljanje programima suradnje i regionalni razvoj u sklopu Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske je Upravljačko tijelo IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014. – 2020. Pripremu i provedbu Programa koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU zajedno s Kancelarijom za evropske integracije Vlade Republike Srbije.
IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.–2020. obuhvaća sljedeće programsko područje (NUTS 3 jedinice po državama): 
u Hrvatskoj 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
u Srbiji 5 upravnih okruga: Sjeverno Bački, Zapadno Bački, Južno Bački, Sremski te Mačvanski upravni okrug.
Tematski prioriteti - područja financiranja
Tematski prioriteti koje IPA programi prekogranične suradnje usvajaju kao područja financiranja zadani su europskim pravnim okvirom za uspostavu i provedbu Instrumenta pretpristupne pomoći - IPA II. Pojedini program suradnje, od sveukupno zadanih osam, može odabrati najviše četiri tematska prioriteta.
Radna skupina za programiranje odabrala je 4 tematska prioriteta (odnosno 4 prioritetne osi) na temelju situacijske analize programskog područja. U okviru tematskih prioriteta određuju se aktivnosti koje će biti prihvatljive za provedbu u budućim projektima.
 U okviru Prioritetne osi 1 „Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u programskom području“ odabran je sljedeći specifični cilj:
Poboljšanje kvalitete objekata, usluga i znanja u području javnog zdravstva i socijalne skrbi. 
U okviru Prioritetne osi 2 „Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti“ odabrani su sljedeći specifični ciljevi:
Provedba integriranih prekograničnih sustava praćenja/upravljanja za ključne postojeće rizike i zaštita okoliša i biološke raznolikosti
Promicanje održivog korištenja energije i energetske učinkovitosti. 
U okviru Prioritetne osi 3 „Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine“ odabran je sljedeći specifični cilj:
Jačanje, širenje, integracija prekogranične turističke ponude i bolje upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima
U okviru Prioritetne osi 4 „Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području“, odabran je sljedeći specifični cilj:
Poboljšanje konkurentnosti programskog područja kroz jačanje suradnje između poduzetničkih potpornih institucija, obrazovnih i istraživačkih organizacija i poduzetnika s ciljem da se razviju novi proizvod/usluge/patenti/zaštitni znakovi u programskom području.  
Proračun:
Ukupni programski proračun ovisan je o alokaciji financijskih sredstava na razini Europske unije namijenjenih Europskoj teritorijalnoj suradnji. Za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska - Srbija namijenjeno je 40.344.930 eura, od kojih 34.293.188 eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 6.051.174 eura iz nacionalnog sufinanciranja.
Korisnici:
Nacionalna, regionalna i lokalna tijela javne vlasti odgovorna za poticanje svih oblika inovacija (uključujući tehnološke, organizacijske i socijalne inovacije);
Javni, privatni i civilni sektor poput: poduzeća, organizacije koje se bave javnim zdravstvom i socijalnim uslugama;
Regionalne razvojne agencije;
Regionalne energetske agencije;
Agencije u području transporta i mobilnosti;
Sveučilišta, istraživački instituti i zavodi za visoko obrazovanje, obrazovne ustanove, osnovne i srednje škole;
Poduzetničkih inkubatora i inovacijski centri;
Subjekti poslovne podrške i organizacije koje predstavljaju mala i srednja poduzeća i poslovnu zajednicu;
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i Javne ustanove u kulturi;
Nevladine neprofitne organizacije;
Ostali dionici zaduženi za razvoj regionalne inovacijske infrastrukture i kapaciteta.
Aktivnosti:
Zapošljavanje, mobilnost radne snage, socijalna uključenost, unaprjeđivanje zdravstvenih i socijalnih usluga;
Okoliš, prilagođavanje klimatskim promjenama, sprečavanje rizika od prirodnih katastrofa;
Održivi razvoj turizma, očuvanje prirodne i kulturne baštine;
Održivost transporta i javne infrastrukture;
Mladi i obrazovanje;
Lokalne i regionalne samouprave, strateško planiranje i administrativni kapaciteti;
Poticanje konkurentnosti i razvoj malog i srednjeg poduzetništva;
Poticanje istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacicija i korištenje ICT tehnologije.
Na konferenciji su sudjelovali Stella Arneri, ravnateljica Agencije za regionalni razvitak Republike Hrvatske, pomoćnik ministra za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Mihajilo Dašić, pomoćnica ministrice regionalnog razvitak i fondova Europske unije Kristina Bilić, Joana Kirilo, iz Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske unije. , , Anđelka Hajdek iz Upravljačkog tijela Programa i voditelj Službe Zajedničkog tehničkog tajništva Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, Davor Skočibušić.
 
 
 
Powered by WordPress.