Subotički izlozi tijekom dvadesetog stoljeća

SUBOTICA U SRCU
Typography

Sažetak: Iako se stare zgrade u centru Subotice nisu mijenjale cijelo stoljeće, izlozi u njihovom prizemlju prilagođavali su svoj oblik arhitektonskim trendovima i potrebama trgovina. Kako se XX vek bližio kraju, njihov značaj se smanjivao, što je dalo šansu da se fasadama vrati stari izgled. Sve to vrijeme, svojim dizajnom i sadržajem, u značajnoj mjeri su utjecali na gradski kolorit.       

 

                           

 
Uvod
 
Pojam "centar grada" u urbanističkom smislu jeste gradsko jezgro u kome su grupirane monumentalne građevine uglavnom rezervirane za administraciju i poslovne, kulturne ili ugostiteljske sadržaje. Za mnoge građane centar grada se prostire samo dotle, dokle dosežu trgovine odnosno šareni izlozi. Njihov izgled je taj koji se stalno mijenja i šetnju ulicama čini zanimljivom, posebno onim šetačima koje mogućnost da nešto vide i iznad izloga, dakle arhitekturu, ili ne zanima ili im je već vrlo dobro poznata. Takav doživljaj gradskih sadržaja se možda čini površan, međutim ne treba zaboraviti da su upravo pijačni trgovi i trgovačke ulice bile te koje su imale snažan utjecaj na pravce razvoja grada.
 
"Mapa" subotičkih izloga je iscrtana još davnih dana. Pokušaji da se naprave iskoraci u pravcu nekih zapuštenih pasaža ili dvorišta, po uzoru na neke druge gradove, ovdje nisu bili uspješni. Koliko god bili ljupki ti mali novootkriveni gradski prostori, nisu mogli donijeti poslovni uspjeh pa su urbanisti to pripisali specifičnom subotičkom mentalitetu koji ne odstupa od svoje "staze slonova", odnosno davno zacrtane rute izloga koji čine jedan neprekinuti niz. Tek početak 21. stoljeća i dolazak modernih trgovačkih centara najavljuje promjene glede navika Subotičana.
Iako u drugom planu kada se govori o ljepoti neke varoši, izlozi, njihov sadržaj i reklame iznad njih jesu nekakva "bižuterija" grada, koja nema trajnu vrijednost ali u sebi sadrži primijenjenu umjetnost te tako daje značajan pečat ukupnoj slici.
Subotički izlozi proteklih sto godina pričaju priču o društvenim sustavima kroz koje smo prolazili, ekonomskom stanju koje se mijenjalo kao i trendovima u oblikovanju ovog segmenta arhitekture.
Kutijasti izlozi
U Povijesnom arhivu Subotice, sačuvan je projekt Đule Valija iz 1930. godine za lokal Armina Rota. Ovaj industrijalac će kasnije postati jedan od najvećih pristaša moderne arhitetkture u Subotici [1] a nacrt izloga za njegovu trgovinu [2] (Karađorđev trg 10, danas Trg Republike) jeste trag koji nas vodi u vrijeme kada su nastajali veliki kutijasti izlozi od željeza i stakla [3]. Ti zlozi će u potpunosti pokriti fasade u razini prizemlja da bi radnjama dali mnogo veći prostor za izlaganje robe i više dnevne svjetlosti samom lokalu.
 U godinama koje su dolazile, arhitektonski stil jednostavnih oblika i svedenih linija, nametnuo se kao estetski ideal pa možemo pretpostaviti da u, već formiranim trgovačkim ulicama, zaposjednuti objektima izgrađenim u prethodnom stoljeću, nije ostalo puno prostora za ostvarivanje modernih zamisli. Velike izloge je već najavila secesija, a ubrzo su i nove "nakalemljene" modernističke forme prekrile prizemlja mnogih kitnjastih fasada gradskih palača.
Sadržaj izloga
Razvojem industrijske proizvodnje i raznovrsnost artikala u trgovinama se umnožavao. Ako je to razlog zbog čega je porasla potreba za izložbenim prostorom, donekle se može opravdati ovaj trend, naravno, na onim mjestima gdje je dogradnja rađena s mjerom iu suglasju s ostatkom zgrade. Već polovicom pedesetih novine pišu da izgled neujednačenih portala ruži izgled središta grada, iako na drugoj strani traje izgradnja novih izloga, neusklađenih sa fasadama ali sa novim materijalima i rješenjima.
Pogledajte stare fotografije otkriva da pored automobila i mode još jedino izlozi mogu odaju o kom vremenu je riječ. Oni su ti koji su promjenjivi, dok građevine traju i mijenjaju se malo ili ni malo, ako je riječ o objektima zaštićenim kao vrijedno arhitektonsko nasljeđe.
Potreba za prostorom gdje bi ponuda bila dostupnija oku prolaznika, nije jednaka za svaku djelatnost, odnosno vrstu prodavnice. Primjerice, naslovnica izložene knjige daleko više otkriva i lakše se zapaža nego pogled na hrbat one koja stoji na polici. S druge strane, prodavaonica štofova nema velik izbor zanimljivih rješenja glede uređenja izloga.
Nije samo roba ta koja se izlaže. Zastakljeni prostor je koristan za obavještavanje, promociju, propagandu ...
Prvi televizor stigao je u Suboticu, u prodavaonicu "Tehnika" na korzou [4]. Godinama se pred izlogom te radnje zadržavao svijet i gledao televizijski program, budući da je trebala proći cijela decenija dok ovi aparati nisu počeli masovnije ulaziti u domove, odnosno postanu dostupni prosječnom građaninu. Novogodišnji dekor je imao zadatak privući pozornost kupaca a istodobno je doprinosio blagdanskom raspoloženju prolaznika. Karikaturista lokalnog lista "Hrvatska riječ" [5] te 1950. godine, skreće pozornost kako u Božićnu dekoraciju još ulaze Krampusi [6] i Sveti Nikola.Stara je tradicija da tu maturanti postavljaju svoje tablou, a onaj izlog koji je pripadao Aurometal, na "malom korzou", po nekad je iza stakla imao trofeje pripremljene za pobjednike velikih natjecanja u Subotici, koji su izrađeni u njihovoj radionici.
Subotički izlozi tijekom dvadesetog stoljeća
Dejan Mrkić, Povijesni arhiv Subotica
 
Powered by WordPress.