Nacionalne manjine se nalaze pred velikim izazovom
Razgovarao: Zlatko Ifković
Kao jedan od osnivača Mađarskog pokreta smatram izuzetno važnim postojanje samostalnih manjinskih institucija, posebno u oblastima od značaja za očuvanje identiteta tih zajednica
Iz kog razloga ste osnovali nevladinu udrugu Mađarski pokret?
Zbog nespremnosti za dijalog i želje da svima nametne svoj stav predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara došao je u konflikt sa velikim brojem najvažnijih mađarskih institucija u Vojvodini. On je na žalost u jednom treuntku stigao i do tačke kada više ni u okviru SVM-a nije mogao da podnese postojanje drugačijih mišljenja.
Mađarski pokret smo osnovali sa ciljem da pokušamo da normaliziramo javni i politički život vojvođanskih Mađara. Na žalost situacija je sve gora iz dana u dan. Da navedem najsvežiji primjer. U Magyar szou je nedavno uspostavljena potpuna cenzura. Došli smo u situaciju da je u jedinom dnevnom listu na mađarskom jeziku zabranjeno objavljivanje intervjua sa gradonačelnikom Subotice. Zbog tih pojava smo osnovali pokret.
Koji je program vašeg rada u narednom periodu? Što će biti ciljevi u daljnjem radu ? Koji su vam prioriteti u radu?
Naše djelovanje je u ovom trenutku usmjereno u tri pravca. Pre svega radimo na uspostavljanju funkcionalne strukture pokreta, što podrazumjeva aktiviranje svih stručnih radnih tijela koji su pri pokretu formirani, ali i ostvarivanje reprezentativnosti po područnom principu, dakle uključivanje što većeg broja ljudi sa područja cijele Vojvodine u rad pokreta.
Drugi pravac naših aktivnosti predstvaljaju napori da putem raznovrsnih programa, događaja i manifestacija postignemo što veću vidljivost u društevnom životu mađarske zajednice.
Treći smjer našeg djelovanja je način na koji ljudi koji su pristupili pokretu, u svom svakodnevnom radu sprovode načela i ciljeve za koje se Mađarski pokret zalaže.
Dali će utjecati na rad lokalnih parlamenata Mađarski pokret pošto svjedočimo da vam pristupaju odbornici?
Kao što smo nedvosmisleno istakli prilikom našeg osnivanja, pokret neće da bude apolitična organizacija. Do sada smo se u nekoj vrsti inistucionalne forme pojavili u lokalnim skupštinama u Bečeju i u Subotici. U Bečeju je formirana odbornička grupa pod nazivom Mađarski pokret, a u Subotici je u okviru odborničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara osnovana je platforma Mađarskog pokreta.
Da li će Mađarski pokret sudjelovati na predstojećim pokrajinskim i lokalnim izborima?
Mađarski pokret kao nevladina organizacija ne može da bude neposredni učesnik na izborima, budući da po važećim propisima pravo kandidovanja imaju političke stranke, stranačke koalicije i grupe građana. Dakle nevladine organizacije nemaju to pravo.
Sa druge strane, ono što je sigurno, da pokret želi da bude aktivan učesnik javnog života, uključujući i političke procese. Da li će to podrazumevati i neku formu indirektnog pojavljivanja u izbornom procesu, vidjećemo.
Od uvođenja višestranačja hrvatska i mađarske stranke su surađivala i obnašale vlast u Subotici? Kako bi ocijenili tu suradnju danas?
Kvalitet te saradnje je u ovom trenutku ispod razine koji je karakterisao saradnju hrvatske i mađarske zajednice do 2007. godine, dakle ima puno prostora za poboljšanje te saradnje.
Obnova Hrvatske drame ili uspostva ansambla na hrvatskom jeziku u subotičkom kazalištu je stečeno pravo hrvatske manjine. Kakav je stav nevladine udruge Mađarski pokret po obnove Hrvatske drame?
Budući da dolazim iz sfere politike i da nemam relevantne informacije o ovoj inicijativi, mogu samo da kažem svoj načelni stav. Kao jedan od osnivača Mađarskog pokreta smatram izuzetno važnim postojanje samostalnih manjinskih institucija, posebno u oblastima od značaja za očuvanje identiteta tih zajednica. U tom smislu hrvatska zajednica sama treba da odredi svoje prioritete, a druge zajednice su dužne da to poštuju.
Poslanik ste u Narodnoj skupštini Srbije. Kako bi ocijenili polažaj nacionalni manjina u Srbiji?
Nacionalne manjine u Srbiji se nalaze pred velikim izazovom, kojeg verovatno i nisu svesne. Po svemu sudeći za nekoliko mjeseci počinju pregovori sa Europskom unijom o poglavlju 23., u koje spada i oblast manjinskih prava. Ono za šta će manjinske zajednice u oblasti unapređenja njihovog položaja izboriti u narednih 6-7 godina tijekom pregovora, za naredne decenije će odrediti njihovu budućnost.