Nova knjiga o hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država

IZ HRVATSKE
Typography

U nakladi Hrvatske matice iseljenika iz tiska je izišla nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ 


Nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod znakovitim naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ u nakladi Hrvatske matice iseljenika  inventivna je monografija sociokulturne tematike i žanra koju krasi potpuno suvremeni narativ o toj vitalnoj grani našeg etničkog korpusa. Zbirka odabranih eseja, članaka, studija i prigodnih zapisa o hrvatskoj manjini iz europskog nam susjedstva – proizišla iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke i kulturne prilike 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe –  predstavlja zanimljiv pokušaj njezina konceptualnog određenja u razdoblju nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su uvelike otvorile potpuno nove perspektive za sve nacije toga dijela Staroga kontinenta.
Kako ne postoji općeprihvaćena definicija nacionalnih manjina u Europskoj uniji pa tako ni u okolnim nam zemljama gdje višestoljetno zatječemo hrvatsku manjinu, autor ove zbirke 8 članaka Milan Bošnjak nastoji skicirati postignuća prekogranične kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje Hrvatske s ljudima naših korijena u tome geografskom prostoru, pretežno uz programe Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH (SDU) i Hrvatske matice iseljenika (HMI), koji su namijenjeni očuvanju materinskoga jezika, povijesti i kulture u konkretnoj manjinskoj zajednici. Autor je posebno usredotočen na strateške projekte Vlade Republike Hrvatske koje provodi SDU među našijencima u inozemstvu. Potonji projekti proteklog su desetljeća, na koje je autor Bošnjak prema području svoga profesionalnog djelovanja i osobno zainteresiran, stvorili izrazito pozitivno ozračje za provedbu svekolike suradnje u tom vrlo šarolikom jezičnom i kulturnom arealu i nadasve raznolikom okviru političko-pravne manjinske zaštite, čija se fleksibilnost u odnosu na potpisane međunarodne konvencije Vijeća Europe razlikuje od države do države. Hrvatska manjina, podsjetimo, živi u sljedećim zemljama: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH podupire Strateške projekte Vlade RH namijenjene hrvatskoj manjini
Pažljivi čitatelj saznat će ponešto o prednostima i nedostacima izdvojenih modela manjinske  regulative, kako u 12 europskih zemalja gdje živi hrvatska manjinska zajednica tako i o specifičnostima modela manjinske zastupljenosti koji primjenjuje Republika  Hrvatska za predstavnike 22 manjine koje žive na njezinu državnome teritoriju.Institucionalna izgradnja skrbi o manjiniSažeto, ova zbirka od osam članaka Milana Bošnjaka usmjerena je ponajprije na tri ključna zadatka. Prvo, ukratko nastoji prikazati institucionalnu izgradnju cjelokupne skrbi moderne hrvatske države RH prema vlastitoj nacionalnoj manjini u europskom okruženju, koja je ojačala posljednjih desetak godina (2014. – 2024.).
Drugo, na vremenskoj okomici od pola tisućljeća želi skicirati složenost i društveno-povijesnu uvjetovanost etnokulturnih zajednica naše korjenike označenih pojmom nacionalne manjine te izostanak njezine šire prihvaćene manjinske zbilje u društvenoj praksi domicilnih sredina srednje i jugoistočne Europe.
Treće, želi istaknuti vrlo korisno djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za  zaštitu nacionalne manjine/nacionalnih manjina, izdvojivši uzorne prakse i to između Hrvatske i Mađarske, ali i fascinantno manjinsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Sva tri zadatka, po riječima nakladnika Mije Marića, trebala bi poslužiti oblikovanju višedimenzionalnoga kulturnog i društvenog okvira za kritičko propitivanje zastupljenosti nacionalnih manjina s obje strane granice na parlamentarnoj razini u europskom susjedstvu, kao što je to riješeno u Republici Hrvatskoj, uz temeljnu svrhu (bez reciprociteta) što uspješnije integracije u dvojezične/višejezične sredine našijenaca uz poticajne uvjete za očuvanje jezičnog i kulturnog identiteta hrvatske nacionalne manjine.Četvrt milijuna dvojezičnih manjinaca i više od 220 udruga u 12 zemalja
Vlada RH podupire strateške projekte za hrvatsku manjinu (Subotica, HD „Matica“ 2023.)Ova naša promatrana skupina, teritorijalno raspršena u 12 zemalja, trenutačno ima ukupno četvrt milijuna pripadnika unatoč višestoljetnim integracijskim i asimilacijskim procesima. Razvojne perspektive kulturnog i društvenog stvaralaštva u tome hrvatskome manjinskom perimetru neupitno podupire 15 diplomatsko-konzularnih predstavništava naše države: 12 veleposlanstava u glavnim gradovima  okolnih država te diplomatsko osoblje naših generalnih konzulata u Pečuhu, Subotici i Kotoru. Sretna okolnost je da su sve zemlje u kojima živi hrvatska manjina članice Vijeća Europe, poput Lijepe Naše.
Zaključno, uvršteni radovi Milana Bošnjaka služe sistematizaciji dosadašnjih temeljnih programskih i analitičkih postupaka usustavljenih posljednjih deset godina kroz djelovanje Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH (SDU) i starije Hrvatske matice iseljenika (utemeljene daleke 1951.) pa nedvojbeno mogu biti  korisni čitateljima, osobito budućim kreatorima međudržavne kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje/razmjene, čije polje interesa obuhvaća stvaralaštvo i općenito život Hrvata izvan Republike Hrvatske – od različitih instituta do fakulteta, kulturnih, sportskih i gospodarskih ustanova pa sve do raznih organizacija civilnog društva s obje strane granice. Mjestimičan izlazak iz ovih tematskih okvira autor Milan Bošnjak opisuje kao dopunu navedenim vlastitim radnim zadacima, a ne kao otvaranje novih pitanja o kojima bi trebalo razmišljati, i to ne samo zbog ograničenoga opsega knjige, nego i zbog tematike jasno određene u naslovu ove zbirke radova o statusu i perspektivama četvrt milijuna Hrvata koji stoljećima žive izvan matične zemlje u višejezičnom europskom susjedstvu. Kako se u tome geografskom prostoru uz hrvatski jezik govori talijanski, slovenski, njemački, mađarski, češki, slovački, srpski, albanski, rumunjski, bugarski, crnogorski i makedonski jezik, logično se poželjelo sadržaj ove jedinstvene monografije tiskati uz posvetu aktualnome Međunarodnom desetljeću autohtonih jezika (2022. – 2032.), čijim je nedavnim proglašenjem UNESCO odlučio ojačati prava pripadnika manjinskih jezičnih zajednica. Stručnjacima se preporučuje poticanje obrazovnih i kulturnih programa koji podržavaju dvojezično obrazovanje i potiču ovladavanje i autohtonim manjinskim jezikom, čemu se pridružuje i nakladnik ove knjige fokusirane na hrvatsku autohtonu manjinu u okolnim zemljama, gdje trenutačno – prema autorovim uvidima i uvidima Hrvatske matice iseljenika – djeluje više od 220 hrvatskih udruga.Knjigu je uredila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Recenzenti knjige su dr. sc. Željko Holjevac i dr. sc. Marina Perić Kaselj. Knjiga je opremljena odabranom fotografskom građom i pouzdanim znanstvenim aparatom koji sadrži izabranu literaturu te predmetne međunarodne dokumente s manjinskom tematikom i ostala usporedbena internetska vrela, uz neizostavan Popis institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država.
Izvor: https://matis.hr/novosti/nova-knjiga-o-hrvatskoj-manjini-u-europskome-susjedstvu/