Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.
UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja.
Isto tako istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.
Međunarodni dan materinskoga jezika je prilika i da se podsjetimo od kada i gdje se odvija nastava na hrvatskom jeziku u Republiki Srbiji.
Donošenjem novog zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na materinskom jeziku. Tako je školske 2002./2003. došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku.
Cjelovita nastava na hrvatskom jeziku odvija se u osnovnim školama: OŠ „Ivan Milutinović“ Subotica, OŠ „Matko Vuković“ Subotica, OŠ „Matija Gubec“ Tavankut, OŠ „Vladimir Nazor“ Đurđin, i tri srednje škole u Subotici: Srednjoj medicinskoj školi, Politehničkoj školi i Gimnaziji "Svetozar Marković".
Nastava na hrvatskome se odvija i kroz pohađanje izbornog predmeta „Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture” u 13 škola u 11 naselja u Vojvodini: Beregu,, Monoštoru, Sonti, Vajskoj, Plavni, Sotu, Srijemskoj Mitrovici, Tavankutu, Đurđinu i Starom Žedniku.