Jedno od temeljnih ljudskih prava je informiranje i širenje informacija o pitanjima od javnog značaja na svom materinjem jeziku. Ujedno, kao subjekt koji u medijima ima priliku izraziti svoje stavove o svemu što javnost treba znati.
Pravo na informiranje na materinjem jeziku jedno od temeljnih ljudskih prava iu neposrednoj je vezi s izražavanjem nacionalnog, kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta. Ustav Republike Srbije jamči pravo na pluralizam informacija svim građanima, bez razlike.
Za nacionalne manjine i dalje su vrlo važni tradicionalni mediji koji dodatno utječu na očuvanje jezika i kulture manjinskih zajednica.
Značaj medija nacionalnih manjina u Vojvodini je u realizacija medijskih sadržaja na materinskom jeziku. Cilj je bolje informiranje pripadnika nacionalnih manjina i svih građana o medijima na jezicima nacionalnih manjina u AP Vojvodini.
Značaj medija nacionalnih manjina u Vojvodini je poticanje tolerancije i ukazivanje na manjinske medije kao i njihovu ulogu u očuvanju identiteta nacionalnih manjina. Značaj medija nacionalnih manjina u Vojvodini je i u promdžbi medija nacionalnih manjina u AP Vojvodini i Republici Srbiji, a time i u zemljama regije i EU.
Značaj medija nacionalnih manjina u Vojvodini je očuvanje jezika, a time i očuvanje identiteta nacionalnih manjina u AP Vojvodini, Republici Srbiji.
Mediji nacionalnih manjina u AP Vojvodini izlaze u štampanom obliku na mađarskom, slovačkom, rusinskom, rumunskom, bunjevačkom, makedonskom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku. Na mađarskom jeziku Het Nap, na slovačkom jeziku Hlas ľudu, rusinskom jeziku Ruske slovo, na rumunjskom jeziku Libertatea, na bunjevačkom jeziku Bunjevačke novine, na makedonskom jeziku Makedonska videlina, Ridno slovo na ukrajinskom jeziku, Hrvatska riječ i Hrvatske novine na hrvatskom jeziku.
Časopisi za mlade na jezicima nacionalnih manjina su: na mađarskom jeziku "Kepeš ifjušag", na slovačkom jeziku; "Vzlet", na hrvatskom jeziku; "Hrcko", na rusinskom jeziku "Mak", na bunjevačkom jeziku "Tandrčak".
J, Dulić
