Vlastitim primjerom promovirati naša manjinska prava
Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji, najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji. Dr. sc. Slaven Bačić obnaša drugi mandat predsjednik HNVa. Naime, njegova je lista na izbornoj elektorskoj skupštini održanoj 26. listopada 2014. u Beogradu za izbor HNV a, u čijemu radu je sudjelovalo 132 elektora hrvatske zajednice iz Vojvodine i Beograda dobila potporu 93 od 132 elektora.
Od tada Srbija je i službeno otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima s EU, a predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić potpisali su 20. lipnja u Subotici Deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. O ovim i drugim temama smo razgovarali sa predsjednikom Hrvatskog nacionalog vijeća dr. Slavenom Bačićom.
Nastavili smo djelovanje započeto još na početku prošloga mandata tj. 2010. godine, tako da smo prije svega dalje ustrojili stabilan sustav rada ureda i cijeloga vijeća, koji je transparentan i nastavili smo podržavati niz projekata iz obrazovanja, informiranja i kulture.
Poseban izazov s kojim smo se susreli bili su sudjelovanje u izradi Akcijskoga plana za ostvarivanja prava nacionalnih manjina, budući da u Akcijskome planu za poglavlje 23 Srbija ovom pitanju posvetila vrlo malo pozornosti te je morala izraditi ovaj plan u suradnji s manjinama. Taj je plan izrađen prošle godine, a iznimno intenzivno i naporno bilo je u drugoj polovici godine, kada su cjelodnevni sastanci često održavani na tjednoj razini. Zahvaljujući pomoći Republike Hrvatske, skupa s predstavnicima mađarske zajednice, bili smo nositeljj ovoga procesa kada je riječ o manjinama. Nažalost, cijeli je proces bio opterećen nedovoljnom inkluzivnošću manjina te nedostatkom parterskog dijaloga manjina i vlasti, netransparentnošću javne rasprave itd. i uopće voljom vlasti da doista riješe nagomilane probleme, pa smo u plan uspjeli ugraditi najviše što smo mogli. Nažalost, to je sve dobro poznato ključnim zemljama članicama EU, ali očigledno iz viših razloga progledavaju kroz prste Srbiji.
Kako ocjenjujete rad IO HNV-a, ali i vijećnika?
Što se tiče rada samoga Vijeća, koje broji 29 članova, ovaj puta je postalo članovima Vijeća nekoliko vijećnika koji očigledno ne žele dobro hrvatskoj zajednici, bez ikakvoga su dosadašnjeg iskustva u manjinskom životu, a na sjednicama Vijeća prave stalne ispade, dobacivanja i slične manire koje kopiraju iz srbijanske skupštine, što onemogućava elementarnu demokratsku raspravu i kvalitetniji rad Vijeća.
Tako je ostalo da Izvršni odbor između sjednica Vijeća provodi odluke HNV-a i obavlja mnogobrojne tekuće poslove. Međutim, ostaje činjenica da su pojedini njegovi članovi mogli su dati mnogo više, a da su pak drugi članovi dali iznadprosječno mnogo.
U narednom periodu koji su vam planovi i prioriteti u radu HNV-a?
Ključna stvar jeste aktivno sudjelovanje u pristupnim pregovorima Srbije EU, praćenje provedbi preuzetih obveza vezanih za manjinska prava. Tu je zatim izrada udžbenika za nastavu na hrvatskom za srednje škole (za osnovne škole sustav će od jeseni uglavnom biti zaokružen) te izrada udžbenika za C model hrvatske nastave. Poseban je izazov prevladati negativan utjecaj neuspjele privatizacije lokalnih elektroničkih medija,
Kako ocjenjujete odnos prijašnjih vlasti Srbije prema manjinskim vijećima i posebno, prema Hrvatskom nacionalnom vijeću? Kakav je odnos republičkih, pokrajinskih i lokalnih vlasti prema Hrvatskom nacionalnom vijeću(HNV)?
Vlast koju je desetak godina predvodila Demokratska stranka donijela je ključne propise i ustanovila ključne hrvatske institucije, unatoč brojnim manjkavostima u provedbi propisa. Dolaskom na vlast Srpske napredne stranke pitanje manjinskih prava je usloženjeno, s jedne strane, postoje izvjesna postignuća (npr. financiranje udžbenika za manjine pod pritiskom iz EU), a s druge strane evidentno je degradiranje informiranja na manjinskim jezicima.
Akcionim planom za nacionalne manjine u okviru Poglavlja 23, definirana je obaveza potpisivanja Sporazuma o osiguranje nedostajućih udžbenika na jezicima manjina. Da li možemo reći da je riješen problem udžbenika na hrvatskom jeziku?
Da to pitanje se napokon rješava kako sam već rekao, sada radimo autorske udžbenike za glazbeni koji su nedostajali, a pojavit će se još neki nedostajući udžbenici za osnovnu školu, a govorio sam već što najprije slijedi poslije toga. To, je, međutim, samo dio ovoga pitanja, jer dok se ne riješi pitanje udžbenika za srednju školu i za model C, a za to će trebati nekoliko godina, ne možemo ovo smatrati riješenim.
Kako bi ocijenili informiranje na hrvatskom materinjem jeziku?
Pa vrlo je složeno. Najprije, imamo svoj tjednik Hrvatska riječ, koji međutim, ne uspijeva adekvatno kvalitetno ispunjati svoju zadaću, iako ima veliki proračun, veći nego Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata skupa, a više nego dvostruko uposlenih. Radio Subotica je pred gašenjem, pokušavaju je zamijeniti entuzijasti iz udruge Cro info koji produciraju dnevne petominutne vijesti, koje se onda mogu gledati i preko interneta. Postoji još nekoliko neovisnih tjednika (Hrvatske novine, sa svojim odličnim portalom, i somborski Miroljub). Dvosatna tjedna emisija Zvuci bačke ravnice na Radio Bačkoj u Baču također je pred gašenjem. U Radio Somboru postoji tjedna emisija Glas Hrvata, koju producira hrvatska udruga iz Stanišića, iz okolice Sombora. Na pokrajinskoj televiziji idu desetominutne dnevne vijesti. Osim Hrvatske riječi i pokrajinske TV sve ostalo se temelji na entuzijazmu, minimalnoj potpori vlasti putem natječaja i uloga Hrvatske morala bi tu biti ključna.
Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Srbije o recipročnoj zaštiti prava manjina potpisan je daleke 2004. godine. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić potpisali su 20. lipnja u Subotici Deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Da li poslije susreta predsjednice i premijera ima vidljivih rezultata na primjenu Sporazuma i na položaj Hrvata u Srbiji?
Poslije Subotičke deklaracije, postoje određeni pomaci kada je riječ prema nama, no očekujem da će ukoliko u Hrvatskoj dođe na vlast struja koja je bliska predsjednici, onda bi ta deklaracija doista mogla i zaživjeti. Bilateralni sporazum o zaštiti manjina se nedovoljno primjenjuje, a kroz pristupne pregovore Srbije inzistirat ćemo na njegovoj provedbi, jer smo to uspjeli unijeti u tekst Akcijskoga plana.
Osim potpisane Deklaracija, Srbija je i službeno otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima s EU. Dužnosnici iz Republike Hrvatske tvrde da se Hrvatska izborila da svi hrvatski interesi budu zastupljeni u pregovaračkom procesu Srbije za članstvo u Europskoj uniji. Mogu li Hrvati u Srbiji biti zadovoljni?
Zasigurno je to veliki pomak u odnosu na prije nekoliko godina, kada je položaj hrvatske manjine u Republici Srbiji bio na dnu agende u odnosima s Srbijom.
Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji u hrvatskim i srbijanskim medijima?
Latentno antihrvatstvo, koje se u ovisnosti od unutarnjih potreba, pretvara u višednevnu medijsku antihrvatsku histeriju.
Pored jasnih zakonskih odredbi dolazi do diskriminacije i kršenja prava pojedinih pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji. Što pojedinci treba da urade ako su im narušena prava?
Naši ljudi veoma malo prijavljuju slučajeve diskriminacije. Nije razlog za to samo teška dokazivost već i strah, kao posljedica gore rečenog. U HNV-u imamo Povjerenstvo koje prati povrede manjinskih prava i njima se treba obratiti radi daljnjeg pravnog postupka.
Da li Hrvatska ispunjava ustavnu obvezu prema Hrvatima u Srbiji? Koliku financijsku pomoć Hrvati u Srbiji dobivaju od matične domovine?
Bojim se da je materijalna pomoć koja se daje nedovoljna, na godišnjoj razini to je oko 85.000 eura za oko 40 aktivnih udruga. To je više nego što je bilo prije nekoliko godina, ali daleko od potreba, osobito kada primjerice vidimo pomoć koju pruža Mađarska svojoj zajednici, a ona za to prije svega uspješno koristi europske fondove.
Ocijenite rezultate nedavno održanih izbora u Srbiji i rezultate koje su ostvarile hrvatske stranke na njima.
Rezultati su manje-više očekivani, ali nisu puno promijenili na unutarnjoj političkoj sceni. Zahvaljujući Demokratskoj stranci, na koalicijskoj listi koju ona predvodi DSHV je dobio po jednoga zastupnika u republičkoj i pokrajinskoj skupštini. Na lokalu su rezultati slabiji, ali je to rezultat ne samo koalicijskog izlaska, već i nezainteresiranosti hrvatskih birača, pa primjerice u Tavankutu najviše glasova dobije Srpska napredna stranka!
Što biste poručili Hrvatima u Srbiji?
Vlastitim primjerom promovirati naša manjinska prava: djelovati u našim udrugama, dolaziti na brojne hrvatske manifestacije, slušati hrvatske tv i radijske emisije, upisivati djecu u nastavu na hrvatskome, koristiti pravo na višejezične obrasce itd. Sada imamo mnoga prava koja ranije nismo imali, ali od nas ovisi u kojoj mjeri ćemo ih koristiti.
Razgovarao: Zlatko Ifković