Analiza rezultata popisa stanovništva 2022. s osvrtom na hrvatsku zajednicu Jasne Vojnić, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji
Premda očekivana i zasigurno nerealna, brojka od 39 107 Hrvata u Republici Srbiji odredila je statističku značajku hrvatske zajednice u Srbiji za narednih deset godina. U postocima to znači da se broj Hrvata u Srbiji od prošlog popisa stanovništva 2011. godine, na kojemu je bilo 57 900 Hrvata, umanjio za 32,46 %. Najveći pad broja Hrvata dogodio se u Gradu Beogradu (41,25 %) i u Srijemu – Općina Inđija (38,11 %), Grad Srijemska Mitrovica (36,51 %) i Općina Ruma (34,09 %), a najmanji pad bio je u Gradu Subotici (26,29 %), Gradu Novom Sadu (27,33 %) i Općini Bač (27,79 %). Najveći broj Hrvata u apsolutnom broju i dalje je u Gradu Subotici (10 431), Gradu Somboru (5029) i Gradu Beogradu (4554), a u odnosu na ukupno stanovništvo najveći postotak Hrvata je i dalje u Općini Apatin (8,86 %), zatim Gradu Subotici (8,42 %), Općini Bač (7,64 %) i Gradu Somboru (7,10 %). Odnos broja Hrvata i Hrvatica isti je kao i na prošlom popisu stanovništva – 40 : 60 % u korist ženskog dijela zajednice.
Ovakav pad u broju dogodio se i kod većeg dijela pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Nije za utjehu, no pad veći od 32 % imaju Bunjevci, Makedonci, Nijemci, Vlasi, Muslimani i Crnogorci (čak 47,47 %). Do povećanja broja pripadnika zajednice došlo je samo kod Rusa, Jugoslavena (!) i Bošnjaka.
Zanimljiv je porast broja Jugoslavena, kao i porast broja „ostalih“ i „nepoznatih“ (gotovo četiri puta od prošlog popisa). Sveukupni broj onih koji se nisu izjasnili, ili su se izjasnili nepostojećim, subetničkim ili regionalnim imenima iznosi 518 926! Upravo to govori u prilog tvrdnjama da je državna kampanja ovog popisa stanovništva bila „Nije obvezno izjasniti se o nacionalnoj pripadnosti“ ili pak „Izjasni se prihvatljivom nacionalnom pripadnošću“. Pritisak koji je rađen od strane pojedinih popisivača da je bolje izjasniti se kao Bunjevac, negoli kao Hrvat također je imao posljedicu po konačan broj Hrvata na ovom popisu.
Kako god bilo, narednih deset godina na pitanje o broju Hrvata govorit ćemo rezultat dobiven oduzimanjem od konačnog broja, ali djelovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji svakako će se usmjeriti na cijelu zajednicu i nastavit ćemo činiti sve da još više negoli ranije bude ponos i dobro biti Hrvat u Srbiji.
Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a
