U Subotici se 20. i 21. rujna u Pastoralnom centru „Augustinianum“ održao dvodnevni Međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom „Kultura Hrvata u Vojvodini - od bogatoga nasljeđa k procesima razvoja“ koji su zajednički organizirali Matica hrvatska Zagreb, Ogranak Matice hrvatske u Subotici i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Međunarodni znanstveni skup započeo je uvodnim izlaganjima ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova na temu - „Deset godina rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata“ i Stipe Botice, predsjednika Matice hrvatske Zagreb na temu – „Matica hrvatska i vojvođanski Hrvati“, Stipan Stantić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Subotici - "Djelovanje Ogranka Matice hrvatske u Subotici.".
Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatska Zagreb je izlagao na temu: „Matica hrvatska i vojvođanski Hrvati“, i istakao „Te veze sa Hrvatima iz Vojvodine postoje od osnutka Matice hrvatske, daleke 1842. godine. Među obvezujućim utemeljitejjima, bilo je i petero Hrvata iz Vojvodine, troje iz Petrovaradina i dvoje iz Subotice. Nakon toga su agitirali za Maticu od 1847. tridesetak povjerenika iz Petrovaradina, Subotice, Šida, Rume, Inđije, Zemuna, Pančeva, Stare Pazove, Bečeja... Tada je bilo najviše članova Matice hrvatske iz Zemuna 65, Subotice 31, Rume 35, Petrovaradina 37...Kako je poznato, u Subotici se za vrijeme Hrvatskog proljeća, krajem 1960-ih pokušao organizirati ogranak, no ondašnja vlast to nije dozvolila, te je kao rješenje 1970. osnovano HKUD „Bunjevačko kolo“. 1990. godine je ponovo je uspostavljem Ogranka Matice hrvatske u Subotici. Matica je, među ostalim, tiskala i više knjiga iz književnosti Hrvata u Vojvodini. Cijelo izlaganje Stipe Botice, predsjednika Matice hrvatska Zagreb možete pogledati ovdje na https://youtu.be/vs3-rmhCwGM
Tijekom dvodnevnog znanstvenog skupa izlagali su : Vladimir Mimčević - „Početak djelovanja Matice hrvatske u Subotici“, Darko Baštovanović - „Doprinos djela Vojislava Sekelja analitičkoj misli Hrvata u Srbiji“, Milovan Miković - „Suvremena hrvatska književnost i nacionalizama i izvandomovinskom kontekstu“, Josip Lisac - „O jeziku Hrvata u Vojvodini“, Darko Sarić Lukendić - „Kulturna scena Hrvata u Vojvodini“, Davor Bašić Palković - „Nakladništvo NIU „Hrvatske riječ“ u kontekstu naklade Republici Hrvata u Srbiji“, Katarina Čeliković - „Suvremena etnološka istraživanja Hrvata u Vojvodini“, Vlatka Lemić - „Baština i kultura u digitalnom okruženju: hrvatski primjeri i prakse“, Marko Tucakov - „ Kulturne prakse i obrasci šokačkih Hrvata u konceptu UNESCO Rezervata biosvera „Bačko Podunavlje: status quo i pogled u budućnosti“, mons. dr. Andrija Anišić - „Katolička Crkva u Bačkoj i kultura“, Katica Naglić - „Kulturno nasljeđe Hrvata u Srijemu s posebnim osvrtom na Surčin“ i Klara Dulić Ševčić na temu „Žensko pismo Hrvata u Srbiji“.
I.Z.