Intervju: Goran Kaurić, udruga Hrvata iz Banata

Kultura
Typography

Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu
Važno je da se svi oni koji se osjećaju kao Hrvati tako i izjasne a to će biti i temelj djelovanja udruge i to je nešto na čemu aktivno radimo jer samo tako Hrvati u Banatu i mogu imati budućnost.

Za početak razgovora se predstavite našim čitateljima.

Aktivan sam ronilac i lovac, a po zanimanju sam diplomirani profesor tjelesnog odgoja i sporta - master. Radim u Pokrajinskom tajništvu za Privredu i Turizam. Moja obitelj Kaurić se prije dva stoljeća preselila na područje današnjeg Zrenjanina.
Predstavite nam udrugu. Koji vam je bio cilj osnutka? Koji su vam planovi djelovanja.

Planovi djelovanja su ka Potpunoj i stvarnoj ravnopravnosti Banatskih Hrvata na ovim prostorima kao Hrvata u cjelini. iste šanse i mogućnosti za očuvanje i razvijanje svog jezika, svoje kulture i svojih običaja.
Upoznajte nas sa poviješću Hrvata iz Banata.

Ne bih da dužim jer treba živjeti u sadašnjosti, a ne u povijesti, pa ću Vas upoznati samo s onim činjenicama koje osobno smatram najznačajnijim.

Hrvati su u Banat došli u tri navrata. Jedna grupacija od stotinjak pretežno plemićkih obitelji nastanila se početkom 19. stoljeća u Radojevu (klarija), Keč (Sada u Rumunjskom dijelu Banata), Boki, Neuzina i selima u istočnom dijelu Zrenjanina zbog preuređenja Vojne krajine tijekom vladavine Marije Terezije. Druga grupacija došla je u Potisje i Podunavlje, istočno od Titela do Omoljice ispod Pančeva na jugu, a posebna skupina naselila se još krajem 18. stoljeća u današnjem Novom Bečeju. Održavali su veze s matičnim narodom, sudjelovali na izborima, išli u katoličku crkvu i imali svoje škole dok one nisu pripojene državnim školama.

Tijekom posljednjih 70 godina, broj Hrvata u Srbiji smanjio se više od tri puta. To je trend koji vrijedi (o) i za Hrvate u Banatu. Samo u općiini Opovo Hrvati čine više od 1% stanovništva, a ukupno nas ima (prema posljednjem popisu) manje od tri tisuće na teritoriju cijelog Banata. Ipak, danas se hrvatski jezik može čuti u Zrenjaninu, Boki, Neuzina, Opovu, Bijeloj Crkvi, Ivanovu, Pančevu i Starčevu. I upravo da bi se mogao čuti i dalje, riješili smo da se organiziramo u Udrugu Banatskih Hrvata.
Kako vidite budućnost Hrvata iz Banata?

Prije svega, smatram da je izuzetno važno da se svi oni koji se osjećaju kao Hrvati tako i izjasne a to će biti i temelj djelovanja udruge i to je nešto na čemu aktivno radim jer samo tako Hrvati u Banatu i mogu imati budućnost. Zaštita nacionalnih manjina, pa i Hrvata, nije dovoljno uređena zakonom i drugim aktima a problemi nastaju i kod njihovog provođenja i to je nešto za što mi sami moramo da se izborimo.


Jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj kulturni identitet?

Mislim da jesu, ali i da je situacija izuzetno teška i sve teža kako idete ka istoku Srbije. U mjestima gdje živi dosta Hrvata, posebno u blizini granice s Hrvatskom, organizira se solidan broj raznih kulturnih događaja: festivali, manifestacije namijenjene djeci, kazališne predstave. To, nažalost, nije slučaj u Banatu
Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji, u hrvatskim i srbijanskim medijima?

Kada je Srbija u pitanju, mediji su sami po sebi problem, pa se tretman Hrvata nikako ne može smatrati zadovoljavajućim. Ipak, stvaranje slike o konstantnoj tenziji na relaciji Beograd-Zagreb, posebno u domeni otvaranja poglavlja za članstvo u Europskoj uniji, ne donosi ništa dobro za svakodnevni život Hrvata u Srbiji. U hrvatskim medijima s vremena na vrijeme se čuje kako Srbija ne ulaže dovoljno u zaštitu hrvatske nacionalne manjine, posebno u domeni obrazovanja, jezika i kulture, a ja se slažem s tim.

Zanima nas koja vaša ocjena trenutnog položaja Hrvata u Srbiji? Što po Vama trebaju mijenjati?

Može i mora bolje? Sem onoga što bismo mogli nazvati "klasičnim" problemima nacionalnih manjina, a to su obrazovanje, jezik i zaštita kulturnog identiteta, velik problem predstavlja i pitanje zapošljavanja. Posebno su "na meti" Hrvati koji su aktivni u svojim zajednicama, bilo oni koji su u udrugama građana ili oni koji su politički aktivni. Eto, prije svega nekoliko dana su u medije dospjeli slučajevi Mate Žarka iz Sremske Mitrovice, koji je dobio otkaz nakon 31 godine radnog staža i izgubio licencu za rad u prosvjeti, i Željka Pakledinca, čija je plaća umanjena zbog navodnih povreda obveza. Što mislite kako je tek u javnom sektoru? Nedostaje, prije svega, povjerenje u institucije i ideju da će one, ukoliko zatreba, poduzeti potrebne korake da zaštite pripadnike svih manjina, pa i hrvatske.


Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić potpisali su 20 lipnja u Subotici Deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Koliko ona može utjecati na položaj Hrvata u Srbiji?

Koliko i Sporazum iz 2004. godine i koliko i bilo koja druga deklaracija – jednom riječju malo ... i ovisno od političke volje. Moram primjetiti da je Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokazala da Hrvatska brine o Hrvatima u Srbiji. Ako premijer Srbije Aleksandar Vučić bude potaknut da brine o položaju Hrvata u Srbiji i ukoliko bude postojala volja za suradnjom s obje strane, može mnogo toga da doprinese, prije svega rješavanju problema koje muče pripadnike hrvatske nacionalne zajednice svakoga dana. Ukoliko suradnja bude postojala samo pro forme i premijer odluči da je zauzet drugim pitanjima, bit će to samo još jedno slovo na papiru.
Što biste poručili čitateljima Hrvatskih novina?
Poštovani čitatelji, Hrvatske novine su  ogledalo Hrvatskog naroda u Srbiji. .....

Zlatko Ifković

Powered by WordPress.