Proslavljeno 15 godina Hrvatskog nacionalnog vijeća i obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji

HRVATI U SRBIJI
Typography

Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila je 15. prosinca u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 15. obljetnicu utemeljenja i formiranja prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). U isto vrijeme proslavljeno je i 15 godina obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji.       

 

                      

Tom prigodom su uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2017. godinu. Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primila je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" udruga „Srijem“ iz Srijemske Mitrovice, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" autori udžbenika glazbene kulture Mira Temunović, Vojislav Temunović, Tamara Štricki Seg, Margareta Uršal i učiteljice prvih odjela na hrvatskom jeziku Ana Čavrgov, Marica Skenderović, Verica Farkaš, Tanja Dulić.
Predsjednik HNVa dr. sc. Slaven Bačić je u svom izlaganju podsjetio: „Čast mi je pozdraviti Vas na današnjoj jubilarnoj proslavi jednoga od 4 praznika hrvatske manjine u Srbiji – 15. prosinca, kao sjećanje na 2002. godinu kada su u ovoj vijećnici održani prvi izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće. 
Od tada, ostvareni su mnogobrojni do tada gotovo nezamislivi pomaci na području manjinskih prava za našu zajednicu: 2002. ponovno je počelo obrazovanje na hrvatskom, 2003. ponovno je počela izlaziti Hrvatska riječ (ona koja je pokrenuta 1945. promijenila je 1956. ime u Subotičke novine, koje i danas nosi), razvio se u trosatni radijski program na hrvatskom na Radio Subotici, 2008. osnovan je ZKVH, 2009. pokrenut je televizijski a 2012. i radijski program na RTV-u, tiskano je preko 200 knjiga na hrvatskom jeziku, osnovano je oko 60 kulturnih i sportskih udruga, razvila se uporaba hrvatskog kao službenog jezika u Subotici, na pokrajinskoj razini od 2009. i još u 6 vojvođanskih mjesta, jedno smo od rijetkih manjinskih vijeća koje ima vlastiti prostor, a isto vrijedi i za ZKVH. Međutim, za sva ova i mnoga druga postignuća gotovo uvijek vrijedi naslov knjige „Osvajanje slobode“, jer su problemi i zapriječavanja bili konstanta u gotovo svakome od ovih procesa, što je tražilo mnogo vremena, napora i političke umješnosti, te smo sve ovo i mnogo drugoga nenabrojanog ostvarili ponajviše zahvaljujući vlastitoj upornosti – kako institucionalnom radu HNV-a i DSHV-a, potpori Republike Hrvatske, ali i ustrajnosti pojedinaca, nacionalno svjesnih članova naše zajednice i naših udruga.
U svim ovim procesima i Hrvatsko nacionalno vijeće je sazrijevalo, trebalo je svladati početne nejasnoće i pravne praznine, naviknuti se na nove nadležnosti i položaj nacionalne manjine uopće, profesionalizirati unutarnji sustav djelovanja, u radu vijeća doći do konstruktivnosti rasprava i izbjegavati osobne obračune i verbalni egzibicionizam te prevladati shvaćanje kako HNV nije svrha samom sebi već je u funkciji cijele naše zajednice. HNV je tako danas samostalni subjekt, koji se ubraja među nekoliko najbolje organiziranih i najkompetentnijih manjinskih vijeća te smo aktivni akteri i u pristupnim pregovorima Republike Srbije Europskoj Uniji.
Međutim, vratimo se našoj budućnosti. Kao što vidite moto današnje obljetnice jeste: Baš kao svi! Naime, baš kao i većinski narod i druge manjinske zajednice moramo više uvažavati sebe, vlastitim primjerom svjedočiti pripadnost hrvatskome narodu, ostvarivati manjinska prava koja nam zakon omogućuje, redovito čitati i propagirati  Hrvatsku riječ, pratiti vijesti na hrvatskom RTV-a, sudjelovati u radu ili dolaziti na kulturne manifestacije hrvatskih udruga, čitati i širiti knjige koje tiskaju naše udruge i institucije, koristiti pravo na službenu uporabu hrvatskoga jezika itd., jer će samo na taj način jačati i HNV, kao tijelo naše manjinske samouprave. Mi, Hrvati, bunjevački, šokački, srijemski, dalmatinski, bosanski, hercegovački i sa svim drugim regionalnim imenima, trebamo svjedočiti da smo konstitutivna sastavnica društva u Republici Srbiji, koja unatoč drukčijoj povijesti, običajima, jeziku i vjeri, želi sa svim svojim značajkama kao aktivno participirati i biti vidljiva u svim oblastima društvenog života! 
Jedan od puteva za ostvarivanje ovoga jest provedba bilateralnog sporazuma o zašiti manjina između Srbije i Hrvatske, a posebno članka 9. kojim je Republika Srbija preuzela obvezu osigurati hrvatskoj manjini zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini.„
Proslavi 15 godina HNVa i obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji prisustvovali su: izaslanik premijera Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, Zvonko Milas, predstavnici ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske, ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije,  pokrajinske vlasti, institucije i udruge hrvatska zajednice iz Srbije.
 
 Reciprocitet u rješavanju obrazovanja nacionalnih manjina 
Nazočnima se  obratila  hrvatske ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je izrazila zadovoljstvo što je imala priliku razgovarati sa svojim kolegom iz Republike Srbije na dan obilježavanja 15 godina nastave na hrvatskom jeziku. Rekla je kako su prevladane mnoge prepreke, posebno problem nedostajećih udžbenika na hrvatskom jeziku za osnovne škole. "Konačno je riješen problem udžbenika u osnovnoj školi, i na tome smo zahvalni, a pred nama je rješavanje udžbenika u srednjim školama, gdje će se, zbog malih naklada, uvesti digitalni udžbenici. To je rješenje nadohvat ruke. Razgovarali smo i o reciprocitetu vezano uz katedru, odnosno u prvom koraku, lektoratu hrvatskoga jezika na sveučilištu u Novom Sadu, obzirom da na sveučilištu u Zagrebu imamo katedru koja obuhvća srpsku književnost. Mislim da je ovaj razgovor jako važan kako bismo osigurali početne uvjete za sljedeći korak, a to je katedra hrvatskog jezika. To je važno da bismo osigurali jezične kompetencije za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i one koji predaju u nastavi na hrvatskom". 
Prethodno je ministrica Divjak posjetila Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i razgovarala s čelnicima hrvatske zajednice, ali prilog o tome događaju nismo mogli napraviti jer netko iz HNVa je tako odlučio, dijeli hrvatske medije iz Srbije, na one koji mogu nazočiti i izvještavati.
 
Poziv na zajedništvo hrvatske zajednice u Srbiji, i hrvatskog naroda u cjelini
Izaslanik premijera Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na proslavi 15 godina HNVa i obrazovanja na hrvatskom jeziku naglasio je da želi zajedništvo hrvatska zajednice u Srbiji i hrvatskoga naroda u cjelini: “Važno je iskazivati različite političke ciljeve, ali je isto tako važno jedinstvo kada su ključna pitanja za hrvatski narod u Srbiji, ovom prilikom Vas želim potaknuti na zajedništvo hrvatske zajednice u Srbiji, i hrvatskog naroda u cjelini.
Savjetnice predsjednika HNVa zadužena za razvojna pitanja hrvatske zajednice Jasna Vojnić predstavila je obrazovanje na hrvatskom jeziku u u Srbiji i upoznala sa tijekom od petnaest godina od početka nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji u osnovnim i deset godina u srednjim školama.
 
Da podsjetimo čitatelje da je naobrazba na hrvatskom jeziku regulirana zakonom i međudržavnim sporazumom između Republike Srbije i Republike Hrvatske. Pitanja nastavnih sredstava, učila, udžbenika i nastavnog kadra također su regulirana zakonom. Donošenjem novog zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na materinskom jeziku. Tako je školske 2002/2003 došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku. Te godine je upisano u prvi razred 56 učenika, u svega nekoliko škola u Subotici i okolici.
U Srbiji danas oko tisuću djece pohađa cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a nastava se provodi u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave i od ove godine u Monoštoru na razini osnovnoškolske, a u Srijemu i Podunavlju nastava se odvija na način da slušaju sate na hrvatskom jeziku s elementima nacionalne kulture. 
J. Dulić
Powered by WordPress.