Podržan je prijedlog gradonačelnika da i bunjevački postane službeni jezik u Subotici

Vijesti
Typography

Na sedmoj sjednici Skupštine grada Subotice, održanoj 4. ožujka u Velikoj vijećnici Gradske kuće, vijećnici su većinom glasova 58 „za“, 2 „protiv donijeli Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada Subotice radi uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području grada Subotice. Protiv su glasovala dva vijećnika DSHV-a, a za je glasovao i vijećnik Lige socijal demokrata Vojvodine, član vijećniče gupe u kojoj su i vijećnici DSHV-a.

Prijedlog za promjenu Statuta Grada Subotice podnio je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, na temelju inicijative Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, kao ovlašteni predlagatelj.
Gradonačelnik Bakić tim povodom je izjavio kako je prijedlog za promjenu Statuta Grada Subotice podnesen na temelju povijesnih činjenica koje svjedoče o životu i doprinosu Bunjevaca ovom gradu tijekom više od tri stoljeća, uz uvažavanje suvremenog trenutka u kojem postoji živa i organizirana bunjevačka nacionalna manjina na području Republike Srbije, a koja čini važan dio stanovništva Grada Subotice, kao i uspješno okončanog procesa standardizacije bunjevačkog jezika i njegovog priznavanja u relevantnim znanstvenim krugovima i ustanovama Republike Srbije.
„Danas je veliki dan za Grad Suboticu, povijesni trenutak za bunjevačku nacionalnu zajednicu. Izglasana je Odluka o pristupanju promjeni Statuta radi uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog jezika na području grada Subotice. Donošenje ove odluke nema veze s bilo kakvim obespravljenosti Hrvata. Ne ukida se primjena hrvatskog jezika nego se, po istim principima po kojima je uveden hrvatski jezik, u službenu uporabu uvodi i bunjevački jezik, kao četvrti službeni jezik na području grada Subotice. Razlozi na temelju kojih sam, skupa s predsjednikom Skupštine grada, dakle u dogovoru s koalicijskim partnerom, pokrenuo ovaj prijedlog za promjenu Statuta grada Subotice su povijesne činjenice, jer na području ovoga grada Bunjevci žive i rade više od tri stoljeća. Uzimamo i suvremeni trenutak koji pokazuje njihovu organiziranost, oni već 18 godina imaju Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine koji iznimno dobro radi, nikog ne ugrožava i pridonosi dobrobiti grada Subotice, zaključujući da su, što je znanstveno obrazloženo i dokazano, uradili standardizaciju svoga jezika. To je priznala država Srbija, a ona je za mene jedina nadležna po ovom pitanju“, naglasio je gradonačelnik Bakić.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov je rekao kako se ne može osporiti formalno-pravna legitimacija prijedloga ove odluke, ali da demokracija nisu samo procedure i iskazivanje političke volje već da demokracija mora uvažavati određene vrijednosti i istine i mora počivati na pravednosti.
"Nikada nismo nikome osporavali temeljno pravo da se u svakom smislu pa i nacionalnom izjašnjava kako hoće, to je standard liberalne demokracije. Bilo je za očekivati da ćemo i mi imati svoj stav kada je u pitanju ova inicijativa. Govorim o zajednici koja broji skoro 3/4 onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima. Ne možemo osporiti formalno-pravno legitimitet podnošenja inicijativa, procedure su jasne, ali mislim da demokracija nisu samo procedure, da demokracija nije iskazivanje političke volje, nego da demokracija mora uvažavati i određene vrednosti, posvećene istini, počivati na pravičnosti i sadržinski ugrađivati u sagledavanje i donošenje odluka sve ono što je meritum po određenom pitanju. Zakon jasno definira da je 15% minimum kojim se omogućava da jedan jezik bude proglašen službenim. Pozitivna diskriminacija je za pozdraviti, voljeli bi da i Hrvati nekada budu subjekti pozitivne diskriminacije. Ukoliko ovaj prijedlog prođe Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV tražiće da se hrvatski jezik uvede i u sredinima gde Hrvati čine barem isti procenat koliko to čine Bunjevci u Subotici, jer jedan presedan može da bude i pravilo za buduće odluke.", rekao je Žigmanov.
 
Na Sjedici je formirano i Povjerenstvo za izradu nacrta akta o promjeni Statuta Grada Subotice koje treba izraditi nacrt akta o promjeni Statuta i dostaviti ga Gradskom vijeću Grada Subotice radi utvrđivanja prijedloga akta, u cilju upućivanja prijedloga Skupštini grada Subotice na donošenje.
 
Da podsjetimo, da je u 2020. godinu izašo prvi udžbenik na bunjevačkom jeziku, a u srednjim školama su upisani prvi učenici u nastavi na bunjevačkom jeziku.