Doček Svetog Nikole u Subotici i okolici

Vijesti
Typography

Ima jedan svetac čijem se danu posebno vesele djeca i mladi. Na njegov je dan zasigurno najveći broj čistih cipela na svijetu, slavimo ga 6. prosinca, a riječ je o blagdanu Svetog Nikole.   

Sveti Nikola poznat je kao svetac čiji se dan slavi 6. prosinca, na dan kad je umro u 4. stoljeću. Iako je umro u Turskoj, njegovi se ostaci čuvaju u Italiji. Zaštitnik je pomoraca, ali i djece. Bio je svećenik, širio je vjeru i činio dobra po svijetu.
Uz njega se veže i jedna priča koja se zadržala do današnjih dana
Priča govori o ocu koji je imao tri kćeri, ali ne i dovoljno novaca da ih uda pa mu nije preostalo drugo, nego da pokuša prodati njihovu ljepotu. Kako bi ga spriječio u tome, Nikola je noću ostavljao zlatnike sve dok i posljednja kćer nije imala dovoljno za miraz, sve kako bi djevojke živjele dostojan život. Upravo radi ove priče vjeruje se da u noći s 5. na 6. prosinac Nikola dolazi i na naše prozore, i u čizmicama ili visećim čarapama ostavlja darove ako smo bilo dobri i zaslužili ih.
Na dan Svetog Nikole nije stvar u veličini poklona i količini, već je stvar u tome što djeca zaista tih dana nastoje biti posebno dobra. Veselje koje se može vidjeti u njihovim očima pri čišćenju čizmica i sreća na njihovim licima kad ugledaju slatkiš ili naranču, zaista se ne mogu mjeriti s potrošenim novcem. Brojni mališani noću jedva da mogu spavati, sve radi iščekivanja dolaska ovog velikog sveca. Čokolada nikada nije slađa, naranča nikad nije sočnija, a šiba nikada ljepša i zlatnija nego baš na taj dan, 6. prosinca kad Nikole i Nikoline slave svoj imendan.
Osim pomoraca i djece, Sveti je Nikola zaštitnik i putnika i studenata, a diljem zemlje postoje i brojne crkve napravljene baš njemu u čast. Zagreb, Metković, Varaždin, Čakovec i Koprivnica samo su neki od gradova u kojima se nalaze župne crkve Svetog Nikole, a jedna od crkvi posvećena ovom svecu, a koju svakako valja spomenuti je i crkvica Svetog Nikole u Ninu kraj Zadra. Ona se nalazi na malom brežuljku, sagrađena je negdje krajem 11. stoljeća, odnosno početkom 12. stoljeća, a poznata je po tome što su ju nakon krunidbe obavezno posjećivali kraljevi. Danas je važna iz više razloga, kako radi arhitekture, tako i radi povijesti.
Kasnije se razvila priča da uz Svetog Nikolu ide i zločesti stvor koji donosi šibe onima koji nisu bili sasvim dobri. 
U Subotici i okolici, početkom XX. stoljeća uz ovaj svetac vezuje se običaj Mikulaša, koji dariva djecu koja moraju čistit cipele i složit je spolja na pendžer da bi u njima dobili poklone. Djeca se podsjećaje da budnu dobra, da mole svako veče Bogicu i dobro očiste cipele, kako bi dobili poklon od Mikulaša. 
Doček Mikulaša organizira svake godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ (HKPD)  iz Tavankuta na Etno salašu, HKC "Bunjevačko kolo", iz Subotice, Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji podijelilo je 220 darova djeci koja idu u vrtiće na hrvatskom jeziku i učenicima od prvog do četvrtog razreda koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, kao i djeci nižih razreda koji pohađaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u svim školama u Vojvodini. Djeca dramskog odjela HKC “Bunjevačko kolo” održali su predstavu u vrtićima „Marija Petković Biser“ i „Marija Petković Sunčica“, a istog dana je u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame otvorena je tradicionalna Božićna izložba, božićnjaka, ukrasa od slame te božićnih aranžmana.
Foto: Doček Mikulaša koji organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ (HKPD)  iz Tavankuta
J.D.
 
Powered by WordPress.