Manifestacija „Rič pod đermom“ u Đurđinu: predstavljeni velikana prošlosti i sadašnjosti

Kultura
Typography

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin (HKPD)  priredilo je 3. i 4. kolovoza na Etno salašu u Đurđinu novu manifestaciju pod nazivom „Rič pod đermom“.   

Na programu manifestacije je u subotu 3. kolovoza predstavljen je Velikani prošlosti-Jakov Kopilović, sa projekcijom filma Rajka Ljubića „Jakov Kopilović pjesnik“ i dokumentarni filma Branka Ištvančića „Dužijanca“.

Jakov Kopilović, pjesnik (Subotica, 9. srpnja 1918 – 18. studenog 1996.), nakon osnovne škole, zbog siromaštva obitelji iz koje potječe, isprve je najamni radnik, zatim kondukter u tramvajskom poduzeću, pa gimnaziju završava uz rad. Tijekom Drugog svjetskog rata živi u Zagrebu, gdje na Filozofskom fakultetu studira pedagogiju i filozofiju (1941.-1942.), a neko vrijeme je rudar u Istri. Nakon rata je učitelj u Subotici, pedesetih godina vraća se na studij (1953.-1954.), pa je stekavši diplomu profesor jezika i književnosti u subotičkim školama, gdje provodi veći dio radnog vijeka, a potom je upravitelj Gradske knjižnice (1968.-1971.). Član je Uredništva časopisa Klasje naših ravni (1942.-1944) i časopisa Rukovet (1970.-1971.). Sedamdesetih godina 20. stoljeća snosi posljedice svog angažmana u hrvatskom proljeću, društveno je izopćen i prije vremena penzionisan. Stihove objavljuje od 1938 . godine u Klasju naših ravni, Glasu, Subotičkoj Danici, Hrvatskoj riječi, Subotičkim novinama, Rukoveti, Reviji, Telegramu, i dr. Kopilović je pjesnik ravnice i salaša, oranica i vinograda, bačkih krajolika, preosjetljiv je i ranjiv. Stihovi su mu posve lirski, često elegični i melankolični, ili su izraz trpljenja zbog neskrivene nepravde prema narodu kojem pripada, ponajviše pred nezadrživim iščeznućem svijeta u kojem je rođen. Zastupljen u više antologija i zbornika. Prevođen na mađarski, talijanski i engleski jezik. Knjigom Izabranih pjesama Jakova Kopillovića izdavač želi sačuvati i približiti njegovo pjesništvo današnjem i čitateljima koji dolaze, budući da je ovaj pjesnik uspio proniknuti u dušu ljudi ovog kraja, znalački tumačeći način života čovjeka iz ravnice i njegovog zavičajnog idioma, kojim je ispisao je prekrasne stranice što trajno čuva njegovo teško, oporo, mukotrpno ali usprkos svemu vedro i humano trajanje u jednoj složenoj višenacionalnoj sredini.

Djela: Daleko od zavičaja, Zagreb 1944; – Tisuću i jedna noć, Subotica 1946; – Soneti, Subotica 1953; – U dolu jablan, Subotica 1964; – Radosti, Subotica 1966; – Medaljoni, Subotica 1967; – Sjeverna jesen, Subotica 1967; – Mozaik (zajedno s P. Bačićem, B. Bede i M. Molcer), Subotica 1967; – Njiva patnje, Subotica 1968; – Žedan đeram, Subotica 1968; – Plava vaza dana, Subotica 1969; – Grlica na grani, Subotica 1970; – Skretnice, Subotica 1971; – Medáliák, Subotica 1971 (prijevod na mađarski jezik Matija Molcer); – Đerdan, Novi Vinodolski 1979; – Cesta pod suncem, Vinkovci 1983; – Moja dužijanca, Subotica 1994.
 
U nedjelju 4. kolovoza na programu manifestacije  „Rič pod đermom predstavljen je Velikan sadašnjosti-Tomislav Žigmanov, predstavljana su njegova djela pisca. 
Tomislav Žigmanov, hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine, autor je 16 knjiga. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog filozofskog društva.
Za knjigu Bunjevački blues dobio je 2003. priznanje „Dr. Ferenc Bodrogvári", koju dodjeljuje Kulturno-prosvjetna zajednica općine Subotica. Za knjigu Minimum in maximis – zapisi s ruba o nerubnome dobio je 2007. nagradu „Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja objavljenu u Hrvatskoj od IX. 2006. do IX. 2007. Knjiga Prid svitom – saga o svitu koji nestaje dobila je Srebrnu povelju Matice hrvatske 2010. te nagradu „Fra Lucijan Kordić“, koju dodjeljuju Društva hrvatskih književnika iz Zagreba i ZIRAL (Zajednica izdanja „Ranjeni labud“) iz Mostara za najbolje književno djelo objavljeno u razdoblju od 1. rujna 2006. do 1. rujna 2010. koje za temu ima život Hrvata izvan Hrvatske. Rukopis Bunjevački Put križa osvojio je 2013. prvu nagradu na trienalnom natječaju za književno djelo na temu Muke Kristove ili široko shvaćene općeljudske muke, koju svake treće godine skupa dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Udruga Pasionska baština u Zagrebu, a knjiga je dobila 2014. u Subotici nagradu „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2013. godine. Subotička Gradska knjižnica, u povodu obilježavanja 120 godina od osnutka, dodijelila mu je nagradu za zavičajni književni opus 2010. godine. Dobitnik je nagrade Grada Subotice „Pro urbe“ za 2011. godinu.
Djela: Raskrivanje, Biblioteka Žiga, Subotica 1998; Iza efemerija svakodnevlja, samizdat, Subotica 2001; Hrvatska matica iseljenika Zagreb 2002; Bunjevački blues, samizdat, Subotica, 2002; samizdat, Subotica, 2003; Bez svlaka mraka, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica 2005; Bibliografija Hrvata u Vojvodini 1990. - 2002. (prinosi), Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula 2005; Hrvati u Vojvodini danas - traganje za identitetom, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2006; Minimum in maximis - zapisi s ruba o nerubnome, AGM, Zagreb, 2007; Prid svitom - saga o svitu koji neostaje, samizdat, Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Čikerija-Osijek, 2008; Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti : osnovne činjenice (suator), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2009; Osvajanje slobode : Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskog prevrata 2000., Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2011; Izazovi – sabiranja, sumjeravanja i tumačenja : studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnog zagraničja, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Oksimoron, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Pečuh, Osijek, Subotica 2012; Bunjevački Put križa : za osobnu pobožnost virujućeg svita, Subotica, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, 2013; Minijature vlastitosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2014; (Ne)Sklad(a)ni divani, Hrvatsko akademsko društvo, Kuća na Mrginju, Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski, Subotica, Čikerija, Osijek, 2015. 
 „Vivisekcije književnosti (ne samo) Hrvata u Vojvodini“koju u sunakladništvu skupa objavljuju Hrvatsko akademsko društvo – HAD iz Subotice i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika iz Pule
 
Powered by WordPress.